POZNATO je da su ljudi sposobni razmišljati o tome što drugi ljudi misle i razumjeti da se mišljenja drugih mogu razlikovati od naših. Ta sposobnost u stručnim se krugovima naziva "teorijom uma".

Znanstvenici se već desetljećima pitaju imaju li i neke životinje istu sposobnost. Postoje neki znaci da bi to moglo biti moguće. Na primjer, primijećeno je da čimpanze upozoravaju druge čimpanze na prisutnost zmije samo ako vjeruju da je drugi nisu vidjeli.

Na sličan način zabilježeno je da se vrane drugačije ponašaju kad su svjesne da ih suparnice mogu vidjeti, a drugačije kad misle da to ne mogu.

Jedno istraživanje nedavno objavljeno u časopisu PNAS pokazalo je da bonobo majmuni dijele tu vještinu s ljudima.

Ljudi velik dio svog vremena provode surađujući, dijeleći informacije i pomažući jedni drugima. "Teorija uma", odnosno sposobnost zamišljanja onoga što netko drugi misli, važan je dio uspjeha ljudske vrste. Ona je temelj za suradnju, empatiju, socijalnu interakciju, moralno rasuđivanje, obmanu, humor, učenje kroz promatranje i predviđanje tuđeg ponašanja.

Što je teorija uma i kako se testira?

Teorija uma je sposobnost inteligentnog živog bića da drugim živim bićima koja promatra pripiše razum i određena mentalna stanja.

Jedno ispitivanje, poznato kao test Sallly i Annne, lijepo ilustrira teoriju uma, a pokazalo je da mala djeca nemaju razvijen osjećaj za prepoznavanje neovisnog uma drugih.

U tom testu Sallly stavlja lopticu u košaru i izlazi iz sobe. Dok je Sally odsutna, Annne uzima lopticu i premješta je u kutiju. Sally se konačno vraća u sobu, a djeca trebaju odgovoriti na pitanje gdje će prvo potražiti lopticu. Starija djeca, koja imaju razvijenu teoriju uma, reći će da će je potražiti u košari jer shvaćaju da Sally nije vidjela da je loptica u međuvremenu premještena, pa pretpostavljaju da će je tražiti tamo gdje ju je ostavila. No mala djeca odgovorit će "'u kutiji" jer misle da svi znaju isto što i ona. To znači da nemaju razvijenu teoriju uma – shvaćanje da drugi imaju svoj um koji drugačije percipira stvarnost.

Test Sally i Anne pokazao je da djeca u prosjeku razvijaju teoriju uma između 3. i 5. godine. 

Eksperiment s bonobima

Novi eksperiment koji su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Johns Hopkins pokazao je da bonobi također mogu razmišljati o tome što drugi znaju.

Bonobe (Pan paniscus) i čimpanze (Pan troglodytes) smatra se najbližim srodnicima čovjeka. S ljudima dijele 98.7% DNA i imaju zajedničkog pretka koji je živio prije otprilike 6 do 7 milijuna godina.

Znanstvenici su neke bonobe uspjeli naučiti komunicirati pomoću znakova ili simbola. Pokazalo se da mogu naučiti stotine znakova američkog znakovnog jezika (ASL) ili simbola na tipkovnicama, pri čemu su najnapredniji pojedinci, poput slavnog Kanzija, usvojili više od 400 znakova i razumjeli još više riječi iz govornog jezika.

Bonobi su također manje agresivni od većine drugih primata, uključujući čimpanze, i poznati su po svojoj miroljubivoj, matrijarhalnoj društvenoj strukturi i rješavanju sukoba socijalnom interakcijom i tjelesnom bliskošću.

Eksperiment Sally i Anne za bonobe

Kako bi proučili način razmišljanja bonoba, znanstvenici su osmislili pametan eksperiment sličan testu Sally i Anne. Radili su s tri mužjaka u istraživačkom centru Ape Initiative. Cilj eksperimenta bio je ispitati mogu li majmuni razumjeti kad čovjek nešto ne zna (pogledajte videozapise dolje).

U eksperimentu je znanstvenik Luke Townrow sjedio za stolom nasuprot jednom od bonoba - ispitanika. Drugi znanstvenik sakrio bi malu poslasticu, poput grožđa, ispod jedne od tri preokrenute čaše na stolu.

Bonobo je uvijek mogao vidjeti gdje je poslastica sakrivena, no Townrow je ponekad mogao vidjeti skrivanje, a ponekad to nije mogao.

Istraživači su željeli vidjeti hoće li bonobi drugačije reagirati kad znaju da Townrow nema informacije o tome gdje se nalazi poslastica.

Kad bi poslastica bila sakrivena, Townrow bi uvijek jednako reagirao. Gledao bi u čaše i rekao: "Hmm, gdje je grožđe?", a potom bi čekao 10 sekundi kako bi bonobi imali priliku reagirati.

Što su pokazali rezultati?

Rezultati su otkrili da su bonobi brže i češće pokazivali na čašu s poslasticom kad su znali da Townrow ne zna gdje je skrivena.

To sugerira da su bili sposobni razmišljati o tome što Townrow zna i kako mu mogu pomoći da pronađe poslasticu.

Ograničenja istraživanja

Eksperiment je imao određena ograničenja. Naime, u istraživanju su sudjelovala samo tri bonoba, što je malen uzorak. To se i moglo očekivati jer nije etično bez važne potrebe držati bonobe u zatočeništvu. Njih se u zatočeništvu drži uglavnom iz znanstvenih razloga, za proučavanje njihove kognicije, ponašanja i komunikacije, ali i radi zaštite i rehabilitacije siročadi spašene od krivolova i trgovine divljim životinjama.

Problem u studiji bio je i to što je jedan od bonoba pokazivao na čaše u svim situacijama, bez obzira na eksperimentalne uvjete.

Neki znanstvenici također ističu da su bonobi iz ove studije odrasli u blizini ljudi, što znači da možda ne predstavljaju na reprezentativan način ponašanje divljih bonoba.

Teoriju uma imaju i vrane

Prikladno je ovdje istaknuti da su znanstvenici prije desetak godina uočili određene znakove postojanja teorije uma kod vrana. Primijetili su da te inteligentne ptice premještaju zakopanu hranu kad su uvjerene da ih suparnice ne promatraju kako bi spriječile krađu.

No ključno je bilo dokazati da takvo ponašanje nije samo instinktivna, evolucijski razvijena reakcija već svjesno razumijevanje tuđe perspektive. Kako bi to ispitali, znanstvenici su 2016. u studiji objavljenoj u Natureu osmislili eksperiment s posebno konstruiranim drvenim kutijama koje su imale prozore, odnosno zaslone i male otvore – "špijunke". Testirane vrane i gavrane smjestili su u jednu prostoriju, dok su njihove suparnice bile u susjednoj, odvojene zidom s prozorom i špijunkom. Ranija istraživanja pokazala su da vrane pažljivije skrivaju hranu kad znaju da ih netko promatra, no kako bi isključili mogućnost da je to instinktivno ponašanje, znanstvenici su uveli još jedan novi element – u nekim testovima u susjednoj sobi nije bilo ptica, već su samo puštali snimljene zvukove koji su sugerirali njihovu prisutnost.

Rezultati su pokazali da su se vrane ponašale kao da ih netko zaista promatra kad su špijunke bile otvorene i kad su se čuli zvukovi suparnica. Ovaj eksperiment pružio je snažne dokaze da vrane, odnosno gavrani, posjeduju teoriju uma.