STANOVNICI zapadne Bjelorusije izvještavaju o iznenadnim pozivima u vojnu pričuvu i hitnim nalozima za raspoređivanje u blizini granice sa zemljama članicama NATO-a. Prema izjavama oporbenih dužnosnika i lokalnim izvješćima objavljenima u veljači 2026., radi se o naporima koje kritičari opisuju kao neprijavljenu mobilizaciju.

Izvješća iz regija Grodno, Slonim i sela Baranki navode da se muškarcima uručuju vojni pozivi bez prethodne najave i nalaže im se da se jave na dužnost u roku od nekoliko sati, piše Defence Blog.

Oporba: Ovo je prikrivena mobilizacija

Pavel Latuško, zamjenik čelnika Ujedinjenog prijelaznog kabineta Bjelorusije, izjavio je za ukrajinsku televiziju Kyiv24 da se tempo i način pozivanja razlikuju od prethodnih kampanja obuke pričuvnika.

"Pozivi, primjerice, stižu u 8 ujutro - donesu poziv i kažu da se do 9 sati pojavite na mjestu službe. Ili poziv stigne u 22 sata navečer, a do 8 ujutro morate stići u potpuno drugi grad u Bjelorusiji.

Dakle, doista se sada odvija masovno pozivanje. Odbijanja se ne prihvaćaju, svi se uzimaju pod oružje, na mjesec ili dva. Oduzimaju im i mobilne telefone, što znači da nema kontakta s rodbinom", rekao je Latuško.

Prema njegovim riječima, mjere se provode pod krinkom iznenadne provjere spremnosti, ali u praksi predstavljaju prikrivenu mobilizaciju. Dodao je da se socijalne i medicinske odgode navodno ignoriraju, a pozvani pojedinci odmah se prebacuju u vojne postrojbe.

Vlasti tvrde da je riječ o provjeri spremnosti

Neovisni bjeloruski medij Zerkalo izvijestio je da su njegovi novinari, predstavljajući se kao rodbina, kontaktirali lokalne urede za novačenje i dobili potvrdu da se pozivi izdaju i izvršavaju istog dana. Dužnosnici s kojima je redakcija razgovarala sugerirali su da bi aktivnost mogla biti povezana s provjerom spremnosti za mobilizaciju, a ne s rutinskom obukom.

Bjelorusko ministarstvo obrane nije javno objavilo opću mobilizaciju. Međutim, Latuško tvrdi da postoji raskorak između službenih izjava i stanja o kojem izvještavaju građani, napominjući da je ministar obrane Viktor Hrenjin javno opisao aktivnosti pričuve kao rutinske i dobrovoljne.

Pojačane napetosti na granici s NATO-om

Prijavljeni pozivi dolaze usred pojačane sigurnosne pažnje duž bjeloruske zapadne granice s Poljskom i Litvom, članicama NATO-a. Bjelorusija je i ranije provodila iznenadne vojne inspekcije, no promatrači primjećuju da su brzina i razmjeri opisani u trenutnim izvješćima izazvali snažniju javnu reakciju unutar zemlje.

Bjelorusija ostaje blisko vojno povezana s Rusijom, a analitičari procjenjuju da Moskva nastavlja produbljivati operativni utjecaj na bjeloruskom teritoriju. Zapadni dužnosnici ranije su izrazili zabrinutost zbog vojnih aktivnosti u regiji, posebno nakon incidenata koji su uključivali navodne povrede zračnog prostora u blizini granica NATO-a.

U međuvremenu, u Rusiji se vode rasprave o mogućim budućim mjerama mobilizacije povezanim s nedostatkom ljudstva, dok su vlasti posljednjih tjedana pojačale ograničenja pristupa određenim društvenim mrežama i servisima za razmjenu poruka, navodno kako bi ograničile širenje koordinacije prosvjeda sličnih onima iz 2022. godine.

Trenutna događanja u Bjelorusiji nisu službeno predstavljena kao priprema za borbene operacije, a dostupna izvješća uglavnom upućuju na testiranje spremnosti ili aktivnosti provjere pričuvnih snaga. Ipak, iznenadna priroda poziva i njihova blizina granicama NATO-a privukli su pozornost regionalnih promatrača koji prate vojne aktivnosti u istočnoj Europi.