ČETVERO bivših radnika nekadašnjeg vojnog odmarališta u Baškom Polju godinama vode sudske postupke u kojima traže da im se osigura "krov nad glavom", no sadašnji vlasnici objekta pristaju tek na plaćanje podstanarskog stana na rok od tri godine.

Radnici su prije 40 godina smješteni u objektu Burin. Od svog su tadašnjeg poslodavca bivše JNA, a kasnije i od MORH-a, dobili rješenja o privremenom smještaju dok im se ne riješi stambeno pitanje. Dobar ih je dio tražeći pravdu kroz prethodna četiri desetljeća umrlo, ostali su tek Zlatko Rudež, Ivo Antunović, Ivan Žarković i Smiljka Pejković koji smatraju da su diskriminirani i da su im ugrožena ljudska prava zbog problema sa stambenim zbrinjavanjem.

Tvrde da su se s godinama mijenjali vlasnici kompleksa i da je u međuvremenu država osnovala tvrtku Adriatic Club d.o.o. te na nju prenijela pravo vlasništva bivšeg vojnog odmarališta Burin nakon čega su radnicima stigle tužbe radi iseljenja. Riječ je o ljudima starije životne dobi i u mirovini, s niskim primanjima i bez drugih nekretnina. U slučaju deložacije prijeti im beskućništvo.

Kažu da im Ministarstvo obrane nikada nije osporilo niti opozvalo njihova rješenja. U međuvremenu su došle dvije drugostupanjske presude kojima je usvojena žalba novih vlasnika i ukinuto rješenje o obustavi ovrhe. Pozvali su se na to da je riječ o privatnoj tvrtki i da se tu ne štiti pravo na dom, no tu je tvrtku osnovala država koja je, smatraju radnici, uz prava trebala preuzeti i obveze.

Od MORH- a su tražili da ih stambeno zbrine, a to je zatražila i pučka pravobraniteljica, no odgovor još nisu dobili. Smiljka Pejković kaže da im se izdaju računi po kojima su dužni za režije kao da su gosti hotela, odnosno da struju i vodu plaćaju za gospodarstvo, a ne za kućanstvo.

Prvi put čuli da im nude trogodišnje plaćanje podstanarskog stana

S obzirom na to da ne mogu platiti stalno ih se blokira ovrhama, a kako im se novac obustavlja s mirovina stalno su u blokadi te ih se na taj način, kako kažu, ucjenjuje da izađu iz prostora. Sada prvi put od novinara čuju da im novi vlasnik nudi plaćanje podstanarskog stana na rok od tri godine.

U njihovu je obranu stao nezavisni vijećnik općine Baške Vode Josip Topalović koji za Hinu tvrdi kako je cijela priča oko Baškog Polja "veliki kriminal koji se dogodio od vrha države, preko ministarstva i lokalne politike pa sve do privatnog kapitala".

"Imate situaciju da je netko za sitan novac došao do tako vrijednog zemljišta, a mi smo kao oporba u politici puno puta izlazili s tom pričom. Bivše, ali i sadašnje zaposlenike koji tamo stanuju žele izbaciti iz apartmana ne bi li privatnici što prije započeli svoje projekte. Smatram da bi država i institucije trebali zaštititi te ljude, a ne tajkune koji su za mali novac došli do tog vrijednog zemljišta", poručuje Topalović.

Dodaje i da su se tamo kvadrati zemljišta uz more kupovali po 13 eura, a radnicima se ne daje obeštećenje već ih žele izbaciti na ulicu. I dalje će se, kaže, boriti i zalagati da razotkriju sve vezano za Baško Polje, radnici imaju njihovu podršku te pozivaju institucije da počnu raditi svoj posao.

Da hrvatske institucije ne funkcioniraju uvjerava i saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja podsjećajući da su radnici koje se želi izbaciti na ulicu hrvatski branitelji koji tamo stanuju godinama. Tvrdi da nakon što je grupacija okupljena oko poduzetnika Pavla Vujnovca od mirovinskih fondova preuzela za smiješan iznos najvrjednije zemljište uz more i objekt žele te ljude deložirati bez da se pronašlo neko rješenje, odnosno da ih se obešteti ili im se pronađe drugi smještaj.

"Kao saborski zastupnik ću nastaviti istupati u zaštitu tih ljudi ne bi li se njihov problem riješio. Oni drugog doma nemaju, a svi znamo koliko ta grupacija ima novca te im praktički obeštećenje tih ljudi ništa ne bi značila. Pogotovo kada se zna za kakav su sitniš dobili to vrijedno zemljište", kazao je Grmoja dodavši da su radnici žrtve svih financijskih operacija i pogodovanja od strane mirovinskih fondova, kako ga je nazvao, tajkunu Vujnovcu.

Club Adriatic odbija otkupiti vlastite nekretnine

Iz Cluba Adriatic d.o.o. na optužbe odgovaraju da je cijena po kojoj je Jadran d.d., kao bivši vlasnik, prodao tvrtku i zemljišta u Baškom polju u skladu s tržišnim cijenama i u prosjeku je po kvadratnom metru gotovo deset puta veća od cifre koja se spominje. Riječ je o tvrtki koja je na Zagrebačkoj burzi i svi podaci oko te, ali i drugih transakcija su javno dostupni. Važno je napomenuti, dodaju, kako su se pojedinci, koje ne štititi saborski imunitet, na sudu u građanskim parnicama već nekoliko puta ispričavali zbog neistina iznesenih u javnosti oko Cluba Adriatic.

"Novi investitori su ulaskom u Club Adriatic naslijedili pokrenute sudske postupke protiv fizičkih osoba koji nezakonito bez plaćanja režija borave u paviljonima, neke čak već i s presudama u korist društva. Kad je postalo jasno da presude postaju pravomoćne i da je društvo dobilo nove vlasnike u veljači 2023., Club Adriatic je samo par mjeseci poslije zaprimio, izvan sudskog postupka, mail od odvjetnice koja zastupa fizičke osobe. U njemu je tražila da društvo otkupi svoje vlastite nekretnine u paviljonima i to po cijeni od 300 tisuća eura po nekretnini, odnosno ukupno 1,2 milijuna eura. Kako je riječ o objektima u paviljonima koji su otprilike 30-ak kvadrata, to znači da bi društvo plaćalo vlastite nekretnine po cijeni od 9.500 eura po kvadratu", odgovorili su iz Adriatica.

Naveli su i da se u zahtjevu odvjetnice traži i otpis svih režijskih troškova u zadnjih 20 godina, povrat ovršenih sredstava po pravomoćnim sudskim presudama te plaćanje svih njezinih dosadašnjih i budućih odvjetničkih troškova bez obzira na ishode otvorenih sudskih postupaka. Ističu da nisu mogli pristati na pravno potpuno neosnovani zahtjev u kojem bi sami sebi prodali vlastite nekretnine za čak 9.500 eura po kvadratu.

"Bez obzira na čistu pravnu situaciju, Društvo Club Adriatic d.o.o. ponudilo je svim fizičkim osobama koje su u nezakonitom posjedu, a nemaju vlastitu nekretninu, plaćati cijenu najma adekvatnog podstanarskog stana na širem području Makarske iduće tri godine”, ističu.

Iz MORH-a podsjećaju da je Vlada RH u 2002. izmijenila Odluku o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane, a koje se mogu koristiti u turističke svrhe. Po toj odluci je MORH nekretninu predao Hrvatskom fondu za privatizaciju 29. svibnja 2002. 

Navode i da su punomoćnici imenovanih uputili odgovor s obrazloženjem da je nekretnina predana Hrvatskom fondu za privatizaciju te da MORH nema zakonske mogućnosti za dodjeljivanje stanova na korištenje osobama koje nisu njegovi djelatnici. "MORH u okviru svojih zakonskih nadležnosti, ni na koji način ne može sudjelovati u rješavanju navedenog spora", zaključili su.