Bivši NATO-ov general otkrio kada bi Rusija i Ukrajina mogle sklopiti primirje
BIVŠI general NATO-a Hans-Lothar Domröse rekao je kako vjeruje da će Rusija i Ukrajina pristati na primirje i započeti pregovore o završetku rata u nekom trenutku 2023., kada "obje strane shvate da se ne miču s mrtve točke".
Domröse, njemački vojni časnik koji je do 2016. vodio jedno od najviših NATO-ovih zapovjedništava, dodao je da bi pregovori mogli trajati dugo nakon početnog primirja. Završetak rata za sada je vrlo neizvjestan jer se ni jedna strana ne slaže oko uvjeta za postizanje mirovnog sporazuma.
"Pregovori će trajati dugo"
"Očekujem primirje početkom ljeta, kada će obje strane reći: 'Sada to više nema smisla.' Do prekida vatre doći će 2023. godine", rekao je Domröse u razgovoru za portal Ukrajinska pravda. Međutim takvo bi primirje samo zaustavilo vojnu akciju. Za pregovore o okončanju rata trebat će znatno više vremena, smatra Domröse.
"Prekid vatre znači da prestajemo pucati. Pregovori će vjerojatno trajati dugo. Trebate posrednika", rekao je. "Možda će to biti glavni tajnik UN-a Guterres, turski predsjednik Erdoğan ili indijski premijer Modi, iako se nitko zapravo ne nameće."
Rekao je i da bi pregovori o prekidu rata mogli biti teški jer su i Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naveli zahtjeve na koje druga strana ne pristaje.
Prekid vatre je moguć ako bi Zelenski pristao na "prijelazno razdoblje" za reintegraciju okupiranih teritorija poput Krima, rekao je Domröse.
Pregovori u zastoju
Nakon 10 mjeseci borbi i ogromnih gubitaka s obje strane, napori da se započnu pregovori su u zastoju. Ukrajina je posljednjih mjeseci postigla značajan vojni napredak, povrativši prethodno okupirani teritorij. Ali Rusija ne pokazuje znakove odustajanja, a Putin je navodno razmišljao o pokretanju nove ofenzive početkom ove godine.
Prošlog je tjedna ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naveo tri uvjeta za mir koja Kremlj neće prihvatiti, rekavši da je "očito da Kijev nije spreman za dijalog".
Rekao je da Rusija neće pristati na uklanjanje svojih trupa iz Donjecka, Krima te Zaporižje i Hersona koji su pripojeni u rujnu. Rusija također ne bi pristala na plaćanje odštete ili na "predaju međunarodnim sudovima i slično".
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati