Bivši ministar: Hrvatska je žrtvovala 800.000 stanovnika
BIVŠI ministar gospodarstva Goranko Fižulić, u razgovoru o inflaciji i općoj strukturi hrvatskog gospodarstva, ocijenio je da je Hrvatska žrtvovala stotine tisuća svojih stanovnika za napredak ostatka populacije. Smatra da je zemlja postala uslužna ekonomija ovisna o turizmu, bez industrije i s ozbiljnim demografskim problemima, piše N1.
Gospodarstvo bez industrije
Fižulić je komentirao izjavu ministra gospodarstva Ante Šušnjara da oporba pokušava vratiti zemlju u socijalizam. "Dobar dio toga je davna prošlost. Postojeća struktura hrvatskog gospodarstva formirana je odmah poslije rata, tako da je sve što je činilo hrvatsko izvozno gospodarstvo većinom nestalo.
Ostala su samo brodogradilišta i pokoji izuzetak", rekao je Fižulić. Dodao je kako je tu i turizam, "što je s jedne strane sreća, a s druge...". Naglasio je da je poljoprivreda u gospodarskom smislu postala nevažna i čini oko 0,5 posto BDP-a, iako je Hrvatska 1945. bila agrarna zemlja.
"Ne govorimo sad o ovisnosti o uvozu hrane, nego o tome koliko poljoprivreda može biti motor razvoja. Dobili smo turizam i na njega naslonjen cijeli niz uslužnih djelatnosti. Tu je i građevina, koja je u konjunkturi posljednjih godina, ponajprije zbog obnove nakon potresa", objasnio je.
Prema njegovim riječima, Hrvatska nije izgubila samo industriju nego i radnu snagu. "Ništa se ne može ponuditi za reindustrijalizaciju jer nemamo radnu snagu ni atraktivnu poreznu politiku koja bi mogla privući strance.
A danas je prekasno jer svjedočimo umjetnoj inteligenciji i automatizaciji. Postali smo zemlja iz koje se iseljava, a useljava se niskokvalificirana radna snaga", ustvrdio je Fižulić.
Siromaštvo starijih kao ključna tema
Fižulić je kao ključnu temu istaknuo žrtve hrvatske gospodarske politike. "U Hrvatskoj je 39 posto stanovništva starijeg od 65 godina u riziku od siromaštva ili je siromašno. Samo je Litva s 42 posto gora od Hrvatske, a europski prosjek je 20 posto. Govorimo o otprilike 350.000 stanovnika koji žive u siromaštvu ili su na njegovu rubu", rekao je.
Upozorio je na drastičan porast siromaštva u toj dobnoj skupini. "Taj broj je 2014. bio 23 posto, a 2013. godine 17 posto. Dakle, u 11 godina imali smo skok s 23 na 39 posto, što nije imala nijedna zemlja u Europi. Generaciju rođenu 50-ih i 60-ih godina žrtvovali smo u ime napretka ostatka populacije.
Svjesno smo ih oštetili jer im nismo dali mirovine koje su zaradili, nego smo ih tretirali kao proračunsku stavku koja nas košta", kazao je Fižulić. Za to ne krivi samo HDZ, nego i oporbu koja ne otvara tu temu, a smatra da ta generacija nema tko je predstavljati.
Otkrio je i podatak da dvije trećine samačkih kućanstava starijih od 65 godina živi u siromaštvu. "Sad se vraćamo na strukturu gospodarstva. Ti siromašni mogu spašavati standard ili od rente ili od potomaka. To bi trebala biti tema svih tema.
Politička neodgovornost
Hrvatska je definirana kao socijalna država, a žrtvovala je oko 800.000 stanovnika. Sve je to isključivo posljedica rastrošne države i zanemarivanja ozbiljnog problema - čeka se da stariji od 65 umru kako više ne bi bili trošak", izjavio je.
Na pitanje zašto se taj problem politički ne artikulira, Fižulić odgovara da postoji nešto što se dobro prodaje - nacionalizam. "Kad sve drugo ponestane, možete staviti kvadratiće i kopati po kontejnerima. Mislio sam da ćemo se toga iživjeti prije 25 ili 30 godina.
A vidimo i da je generacija za koju se čeka da ode progresivnija od onih koje tek ulaze na tržište rada. To je problem obrazovnog sustava. Politika ne osjeća pritisak pa ignorira situaciju", rekao je. Smatra da oporba ne čini dovoljno jer bi za to trebala napraviti cijelu analizu i imati političke hrabrosti.
"Španjolska je to napravila i rekla Donaldu Trumpu 'ne' jer ne želi trošiti na obranu. A mi se kačimo s kime? Sa susjedima koji imaju manje i od nas. I ne mogu za to kriviti jednog Andreja Plenkovića, on je političar i to je politika. Da ga netko svakodnevno pritišće s tim, promijenio bi politiku", ocijenio je Fižulić.
Plenkovićeva ostavština
Osvrnuo se i na mogućnost da premijer Andrej Plenković osvoji još jedan mandat 2028. godine. "Ako mu nije dosadilo... Mora si postaviti ciljeve, a ne znam što su mu ciljevi. Pobijedio je sve koje je trebao više puta, dio građana vas podržava, dio vas ne može smisliti, no to je normalno i ostali ste zabilježeni u povijesti.
Što dalje? Državnici idu kontra onoga što se očekuje, a političari idu u smjeru koji se očekuje." Na kraju je definirao što smatra Plenkovićevom ostavštinom. "Siromaštvo starijih od 65 godina, ali i rast onih mlađih koji su iskoristili krizne situacije za osobni dobitak.
Imate relativnu političku stabilnost u smislu da u Hrvatskoj nema pretjeranih nereda, ali imate i praktičnu legalizaciju ustaštva, čime je dobar dio građana nezadovoljan.
To je postala tolerirana pojava", rekao je Fižulić i zaključio: "Odnos prema povijesti postao je problematičan u nizu segmenata i to će ostati kao ključna negativna crta Plenkovićeva vremena. Nije si to smio dozvoliti i do toga nije trebalo doći."