BRAZILSKI državni tužitelj je službeno optužio bivšeg krajnje desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara i još 33 osobe za pokušaj državnog udara nakon njegova poraza na izborima 2022. Bolsonaro (69) i suoptuženici optuženi su po pet točaka optužbi zbog navodnog nastojanja da spriječe predsjednika Luiza Inacia Lulu da Silvu da preuzme dužnost nakon oštre izborne utrke.

Državni odvjetnik Paulo Gonet Branco podnio je optužbe Vrhovnom sudu na temelju manuskripta, digitalnih datoteka, tablica i razmjene poruka koje otkrivaju shemu za remećenje demokratskog poretka, stoji u priopćenju njegova ureda. Oni detaljno opisuju zavjeru smišljenu i provedenu protiv demokratskih institucija, navodi se.

Jedna od optužbi je za zločin oružane zločinačke organizacije koju su navodno vodili Bolsonaro i njegov potpredsjednički kandidat Walter Braga Netto. "Udruženi s drugim pojedincima, uključujući civile i vojno osoblje, koordinirano su pokušali spriječiti priznavanje rezultata predsjedničkih izbora 2022.", stoji u priopćenju.

"To je prazna optužba"

Tužiteljstvo je svoju odluku temeljilo na izvješću federalne policije na više od 800 stranica, objavljenom prošle godine nakon dvogodišnje istrage koja je pokazala da je Bolsonaro bio potpuno svjestan i aktivno sudjelovao u zavjeri da se održi na vlasti. Bolsonaro je odbacio optužbe i rekao da je žrtva progona.

"Pokušaj državnog udara postao je prazna optužba koja nema apsolutno nikakvih dokaza protiv Bolsonara", napisao je njegov sin, senator Flavio Bolsonaro, na X-u.

Nakon objave optužnice, Bolsonarov odvjetnički tim rekao je da je šokiran i ogorčen, dodajući u izjavi da Jair Bolsonaro nikada nije bio povezan s pokretom koji je kao cilj imao dekonstrukciju demokratske vladavine prava.

Ured državnog odvjetnika: Provodili su pritisak na zapovjednike vojske

Prema priopćenju iz Brancova ureda, zavjera je počela 2021. godine, sustavnim napadima na elektronički sustav glasanja, preko javnih izjava i na internetu. Tijekom drugog kruga predsjedničkih izbora u listopadu 2022. mobilizirane su sigurnosne agencije kako bi spriječile birače da glasaju za oporbenog kandidata, stoji u priopćenju.

Oni koji su bili uključeni u ovoj fazi radili su na omogućavanju činova nasilja i vandalizma 8. siječnja 2023., kada su Bolsonarovi pristaše upali u predsjedničku palaču, Kongres i Vrhovni sud u glavnom gradu Brasiliji.

Ured državnog odvjetnika rekao je da je zločinačka organizacija na čelu s Bolsonarom provodila pritisak na zapovjednike vojske u korist nasilnih akcija na političkoj sceni, kako bi spriječili izabranog predsjednika da preuzme dužnost.

Bolsonaro: Nisam zabrinut

Istrage su također pokazale zavjeru u svrhu ubojstva Lule, potpredsjednika Geralda Alckmina i suca visokog profila, uz Bolsonarovo odobrenje. Prema priopćenju, neredi Bolsonarovih pristaša 8. siječnja, u kojima su su pozivali vojsku da intervenira, bili su posljednji pokušaj. Vrhovni sud sada će odvagnuti optužbe i odlučiti hoće li pokrenuti postupak protiv Bolsonara.

Nekoliko sati prije podizanja optužnice, Bolsonaro je rekao novinarima u Braziliji da nije zabrinut zbog mogućnosti da bude optužen. Govorio je u Senatu, gdje se zalagao za amnestiju za svoje pristaše koji su zatvoreni nakon nereda u Brasiliji.

Vrhovni sud potvrdio je presude protiv gotovo 400 ljudi zbog napada na sjedišta vlasti. Bolsonaro, koji je na dan nereda bio u SAD-u, odbacio je optužbe protiv sebe u nedavnom intervjuu za CNN Brasil. "Kakav je ovo državni udar? Za što me optužuju? Da tamo u Orlandu, u Disneyju, s Mikijem, Šiljom i Pajom Patkom planiram državni udar ovdje u Brazilu?"

"Neću pobjeći iz Brazila"

Upitan što bi se dogodilo da ga uhite, Bolsonaro je rekao da ne ide u zatvor. "Neću napustiti Brazil. Neću pobjeći iz Brazila", poručio je. Predsjednik najvišeg brazilskog suda Luis Roberto Barroso rekao je prekjučer da će se Bolsonaru suditi bez politizacije.

Bolsonaru je zabranjeno obnašanje javne dužnosti do 2030. jer je uzrokovao neosnovane sumnje u elektronski sustav glasanja u Brazilu tijekom svoje neuspjele kampanje za reizbor. Međutim, unatoč tome što je do grla u pravnim problemima, pokušava osporiti duljinu svoje političke zabrane u pokušaju da se ponovno kandidira za dužnost na izborima 2026. godine.

"Hoćemo li održati izbore bez oporbe ovdje u Brazilu? Jer bez mene na desnici, danas nema oporbe", rekao je za CNN Brasil.