Foto: FAH

DA se Crkva u Hrvatskoj niti za Božić ne može suzdržati od miješanja u politiku pokazao je i gospićko-senjski biskup Mile Bogović.

Predvodeći polnoćku u senjskoj katedrali Bogović se u svojoj božićnoj poruci osvrnuo na aktualna politička zbivanja u Hrvatskoj.

U dijelu svog govora Bogović je indirektno usporedio Božu Petrova s Isusom. Iako nije naveo imena očito je da se radilo o prvoj osobi MOST-a i intervjuu kojeg je dao novinaru Mislavu Bagi.

"Gledao sam ovih dana jednog novinara kako se drsko odnosi prema čovjeku koji je bio kandidat za premijera. Kao da tom novinaru čovjek treba dati računa za sve što je radio i što će raditi, odgovarati na njegove neumjesne upite. Ali kandidat je bio stalno tako smiren i jasno odgovarao na provokacije. Vidjelo se da je svoja ponižavanja koristio da bude još jači u dobrim vrlinama, da je imao snage raditi za ljude i onda kada ga oni odbacuju.

Dakako, to je samo blijedi primjer za ponižavanja koja je utjelovljeni Sin Božji doživljavao od čovjeka, ali on je uvijek u tim ponižavanjima rastao. Pače, ne bi moglo ni biti onoga ljudskoga rasta da nije bilo poniženja i iskušenja", rekao je Bogović.

"Nadamo se da će država preuzeti brigu o iseljenoj Hrvatskoj"

I dok ga Bogović hvali, njegov kolega sisački biskup Vlado Košić u ponedjeljak je na svom Facebook profilu žestoko napao Božu Petrova nazvavši ga "naivčinom i izdajicom koja srlja u ralje komunista".
Naravno, to je bilo dan prije nego je Petrov najavio da prekida pregovore s SDP-om i nastavlja dalje s HDZ-om.

A osim osvrta na Petrova, Bogović je izjavio i kako su se u cijelom došašću molili za vlast kakva se sad rađa.

"Pred 25 godina rađala se samostalna hrvatska država koja je upravo o Božiću, 22. prosinca 1992., dobila svoj ustav i zato se on zove Božićni ustav. U cijelom došašću molili smo se sa zabrinutošću i čežnjom da naša država dobije vlast koja voli i narod i državu, koja je milosrdna prema svome narodu. I te strukture vlasti upravo ovih dana se polako rađaju. Molimo se Bogu da se započeti procesi sretno dovrše da dobro svim Hrvatima i svim hrvatskim građanima. Nadamo se da će naša država preuzeti brigu o iseljenoj Hrvatskoj koja u brojčanom smislu ne zaostaje za domovinskom Hrvatskom. Već preko 150 godina tu vezu je čuvala i gajila uglavnom samo Crkva u Hrvata", kazao je Bogović.