PROFESOR Nenad Ban, član vladina znanstvenog savjeta, molekularni biolog i biokemičar, u N1 Studiju komentirao je očekuje li popuštanje mjera, kako pronaći balans između čuvanja zdravlja i spašavanja ekonomije te mogu li se neki već postojeći lijekovi prenamijeniti za liječenje koronavirusa ili nam preostaje čekati pronalazak cjepiva.

Američki predsjednik Donald Trump obustavio je financiranje WHO-a jer je smatrao da je bio pristran i da je loše upravljao krizom s koronavirusom. Ban smatra da je to više politička igra.

"Amerika je napravila dosta grešaka u pripremi za pandemiju"

"Radi se o tome da je Amerika očito napravila dosta grešaka po pitanju pripreme za pandemiju, možda ima nekih razloga zašto bi se WHO mogao kritizirati, primjerice, jer su se protivili zabrani putovanja iz Kine, no u takvim situacijama svi griješe, pitanje je kako ih brzo ispravit. Čini mi se da su sve zemlje bile jako dobro informirane o kritičnoj situaciji u Kini i mogle su napraviti vlastite odluke, treba slušati WHO, ali sami donositi odgovorne odluke."

Ban je komentirao i uvođenje restriktivnih mjera za suzbijanje epidemije koronavirusa koje negativno utječu na ekonomiju, odnosno je li moguće pronaći neki balans između zaštite zdravlja, ali i gospodarstva.

"Budućnost mora dovesti do ublažavanja mjera, no kontrolirano"

"To je dilema s kojom se svi susrećemo, razne zemlje imaju razne strategije po pitanju tog balansa. Po mojoj procjeni, sva ta pitanja su sasvim kriva u nekom smislu, jedina konstanta u svim tim progresijama razvoja bolesti je sam virus i čini se da se širi određenom karakteristikom bez obzira na klimu i društvene običaje i ta stopa širenja je ukazatelj koliko su stroge bile mjere. Po meni je Amerika imala najmanje stroge mjere, dok se govori da su u Švedskoj one najmanje stroge.

No, ljudi su se zbog informiranosti i brige počeli prilagođavati, iako je neka teretana otvorena, u njoj će vjerojatno biti trećina ljudi, škole možda nisu službeno zatvorene, no ljudima je rečeno da ne moraju slati djecu u škole. Po toj logici čini mi se da je očito da su mjere neophodne i nema drugog izlaza. Budućnost mora dovesti do ublažavanja mjera, to je proces s kojim se suočavamo u Hrvatskoj. Ideja je da će se, kada se stvar stabilizira i kada se vidi negativni trend po pitanju širenja virusa, da postoji ublažavanje stopa širenja, možda moći popustiti mjere, no jako kontrolirano", rekao je Ban i dodao kako smatra da će se u idućih godinu dana mjere ublažavati, no upozorava da treba voditi računa i o držanju epidemije pod kontrolom.

"Mislim da je sve aspekt psihologije ljudi. Dok se više brinu, više slijede mjere, kada situacija postane bolja, manje će se brinuti i rizik je što će se mjere popuštati i teško je procijeniti je li to učinjeno na dobar način. Ako situacija bude izgledala dobro, možda će se ljudi previše opustiti pa će broj zaraženih padati i onda opet rasti pa će vjerojatno biti oscilacija broja oboljelih umjesto da se spustimo na neki zlatni nivo održavanja broja oboljelih s kojim se zdravstveni sustav može nositi bez posljedica za ekonomiju."

Zaštita što se imuniteta krda tiče neće se dogoditi tako brzo

U jednom je tekstu Ban naveo kako infekcija neće stati dok se ne zarazi između 60 i 70 posto populacije. Kaže, to je trenutni matematički model baziran na tome da jedna inficirana osoba može prenijeti bolest na tri druge.

"Taj broj od 60 ili 70 posto ovisi o stopi transmisije, ako ju smanjimo, onda će vjerojatno konačni broj biti umanjen, no ne bitno. Ako smanjimo transmisiju na pola, vjerojatno će konačni postotak oboljelih biti do 40 posto, dakle jako velik postotak populacije će oboljeti. Taj model nam ukazuje kakva će stopa infekcije biti ako se pusti da stvari idu svojim tokom. Dok ne bude taj postotak oboljelih, nećemo biti zaštićeni što se tiče imuniteta krda, to se neće desiti u doglednoj budućnosti. Zato će mjere distanciranja morati biti snazi još puno vremena, više će vremena biti potrebno za to nego da se razvije cjepivo."

"U slučaju lijekova koji se mogu prenamijeniti šansa postoji i nije mala"

Upravo je pronalazak cjepiva jedno od ključnih pitanja koje se tijekom epidemije postavlja. No, spominju se i neki od postojećih lijekova čija bi se prenamjena mogla koristiti u liječenju koronavirusa. Ban kaže, u tim se diskusijama ljudi povode za djelomičnim rezultatima koji djeluju obećavajuće.

"Love se za slamku i možda postaju preoptimistični. Čini mi se da je sve to optimistično gledanje korištenja sumameda prenapuhano jer ne vidim razlog zašto bi sumamed mogao pomoći po pitanju virusa. Možda slučajno postoji korelacija, no one se uvijek mogu naći makar uglavnom ne moraju imati smisla. U ovom slučaju jedina vjerojatnost da se prenamjeni neki lijek je ako se koriste lijekovi koji ciljaju slične viruse. Dobri rezultati postoje za remdesivir koji se koristi za liječenje ebole, koristio se u malom broju slučajeva, ali postoji šansa jer bar znamo kako funkcionira. Sumamed cilja na bakterijske ribosome, zašto bi ciljao na taj virus ako ih on nema. U slučaju lijekova koji se mogu prenamijeniti šansa postoji i nije mala, možda će postojati šansa da se koriste do kraja godine, no i za to treba razviti testiranja i to nije nešto što se može riješiti za nekoliko mjeseci", zaključuje znanstvenik.