MALO prije ponoći izbio je požar u Vjesnikovom neboderu na Slavonskoj aveniji u Zagrebu, a kako se širi vertikalno, zahvatio je više katova i krovište, zbog čega je u njegovo gašenje uključen veliki broj vatrogasaca i tehnike. U trenutku izbijanja požara, prema trenutnim informacijama, u zgradi nije bilo nikoga.

>> IZ MINUTE U MINUTU

Galerija

Podsjećamo na tekst Dubravka Grakalića o neboderu Vjesnika, napisan u ožujku 2024. godine. U nastavku ga ponavljamo u cijelosti:

Neboder Vjesnika na raskršću Savske ceste i Slavonske avenije u širem središtu Zagreba nije samo jedna od gradskih urbanih vertikala nego i simbol propasti pretvorbe i privatizacije na hrvatski način, uginuća tiskanih medija i nesposobnosti države i privatnih suvlasnika da od potencijalne komercijalne "zlatne koke" nešto i zarade. 

Naravno, Vjesnik je i više od toga – u kolektivnoj memoriji zgrada se i dalje tako zove, kao i tramvajsko i autobusno stajalište "kod Vjesnika", iako odavno nema dnevnog lista Vjesnik, čiji je posljednji broj izašao 20. travnja 2012., ili tiskare, koja ne radi od 2022. godine.

Doduše, slabo svjetlo koje se noću vidi s petnaestog kata Vjesnika posljednji je medijski simbol te kuće – od tamo se emitira program radiostanice Laganini FM. Nekad je u neboderu Vjesnika i oko njega bilo smješteno dvadesetak novinskih redakcija. Bio je to najveći novinski izdavač u nekadašnjoj Jugoslaviji, čija je propast započela već 1990. godine kada su omogućene prve privatizacije dotadašnjih društvenih radnih organizacija.

Danas je država najveći vlasnik cijelog kompleksa Vjesnik, koji obuhvaća i velik prostor bivše tiskare Vjesnik d.d. u likvidaciji, dio "položenog nebodera" izgrađenog kao press centar Univerzijade 1987. godine te prateće objekte i parkirališta. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine raspolaže s oko 61 posto vlasništva nad Vjesnikom, dok su ostali suvlasnici privatne tvrtke. 

Početak kraja

Kako je došlo do državnog preuzimanja Vjesnikovih nekretnina u većinskom dijelu?

Početak kraja Vjesnika kao novinskog izdavača i tiskare te njegovo "podržavljenje" započeli su još u veljači 2022. godine kada je skupština Vjesnika d.d. u likvidaciji donijela odluku o izravnoj prodaji uredskog prostora u Slavonskoj aveniji Republici Hrvatskoj za 47.01 milijun kuna. Već je tada tvrtka Vjesnik d.d. bila u gubicima od oko osam i pol milijuna kuna.

Iste godine, u ljeto 2022. u jedan dio državnih nekretnina koje čine kompleks Vjesnika, bivši press-centar Univerzijade ili "položeni neboder", preselio se Fond za obnovu potresom stradalih područja. Krajem 2022. objavljeno je da država kupuje kompletan suvlasnički dio Vjesnika d.d. – zgradu tiskare, neke katove u neboderu i urede u spomenutom aneksu. Na prvom katu nalazila se redakcija lista Vjesnik, a podrumski prostor bio je menza, što je sada u državnom vlasništvu. U prizemlju se nalazila redakcija Večernjeg lista – tim prostorom sada raspolaže tvrtka VLM Cvjetni nekretnine –dok su na drugom katu bile Sportske novosti, izdanje Europapress holdinga. Tim prostorom sada raspolaže tvrtka Allegheny Financial.

U prosincu 2022. došlo je do konačne odluke o prodaji Vjesnika d.d. državi. Istodobno, uređenje Ureda za obnovu stajalo je osam i pol milijuna kuna bez PDV-a.

Tvrtka Allegheny Financial u izjavi za Index naglašava: "Naše društvo u ovom trenutku ima oko sedam posto udjela u suvlasništvu kompleksa i u tom smislu ne može samostalno utjecati na određivanje daljnjeg razvoja kompleksa, već je za takvu 'akciju' nužno sudjelovanje većinskog suvlasnika. 

Kompleks je uistinu dugi niz godina stajao prepušten sam sebi, velikim dijelom i zbog toga što je većinski vlasnik Vjesnik d.d., koji je danas u likvidaciji, bio i upravitelj tog kompleksa i nije vršio sva potrebna ulaganja u kompleks."

"Naše društvo je zbog toga, u nastojanju da zaštiti svoju imovinu, o svom trošku samostalno vršilo velika ulaganja u unutarnje i vanjske dijelove kompleksa kako bi spriječilo propadanje imovine. Svi suvlasnici kompleksa su zajedno uložili napore i u to da se kompleks u svom finalnom obliku legalizira pa je legalizacija cjelokupnog kompleksa provedena 2014. godine", kažu za Index u Allegheny Financialu.

Problem etažiranja

"Nekoliko suvlasnika, među kojima je i naše društvo, u zadnjih nekoliko godina je o svom trošku radilo i na tome da se kompleks etažira kako bi ga suvlasnici mogli svrhovito koristiti i kako bi se kompleks u što većoj mjeri vratio u funkciju i koristio. Postupak etažiranja je, s obzirom na veličinu i složenost kompleksa, bio izuzetno velik poduhvat i u tom procesu nažalost nismo imali podršku Vjesnika d.d. kao većinskog suvlasnika", dodaju.

"Ulaskom Republike Hrvatske u vlasničku strukturu kompleksa čini se da su otklonjene prepreke u provedbi etažiranja i procesu revitalizacije kompleksa jer je država u dosadašnjim istupima pokazala da će aktivno sudjelovati u završetku postupka etažiranja i obnovi kompleksa. Ne treba pri tome zaboraviti da je jedan dio državnih institucija već i uselio u neke od prostora kompleksa", navode u Allegheny Financialu..

"Zahvaljujući svemu tome, opsežan posao etažiranja je sada već gotovo u cijelosti završen", dodaju iz Allegheny Financiala i zaključuju: "Zbog svega navedenog smatramo da možemo biti vrlo optimistični oko budućnosti ovog kompleksa jer će provedbom etažiranja suvlasnici imati jasan signal da mogu uređivati svoje dijelove unutar kompleksa, raspolagati njime i slično pa su širom otvorena vrata za njegovu potpunu poslovnu revitalizaciju." 

Spomenutim tvrtkama nekadašnji redakcijski prostori nisu potrebni – bivši Europapress holding (današnja Hanza Media) preselio se u vlastitu poslovnu zgradu u Koranskoj ulici 2003. godine, Večernji list odselio se prije petnaestak godina u Buzin, dok je Tisak otišao u zgradu Konzuma na Žitnjaku.  

"Grad duhova"

Nakon što je tiskara prestala s radom – dnevnici i tjednici koji još izlaze tiskaju se u vlastitim tiskarama ili na drugim lokacijama – cijeli kompleks postao je "grad duhova" od trideset tisuća četvornih metara. Iznimka je, kako smo rekli, Laganini FM na petnaestom katu, gdje je nekad, nakon ukidanja tjednika Danas, Miroslav Kutle nekoliko mjeseci pokušavao izdavati Poslovni tjednik.

Trenutačni vlasnici i suvlasnici slažu da Vjesnik treba obnoviti i privesti komercijalnoj upotrebi iako o toj temi teško javno govore. Neslužbeno se govori o tome da bi se u prostorima Vjesnikova nebodera i pripadajućim zgradama uredili poslovni prostori za najam ili prodaju i da se odustalo od ideje da se tamo izgradi hotel s kongresnom dvoranom. Državi, naime, ne treba takvo ulaganje.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u izjavi za Index potvrđuje kako je "u poslovnom kompleksu Vjesnik za svoje službenike adaptiralo nekoliko poslovnih prostora ukupne površine oko 2000 četvornih metara te je na lokaciju preseljeno više od sedam kilometara arhivske građe Ministarstva. Trenutno je u tijeku izrada etažnog elaborata kojim će se urediti imovinsko-pravni odnosi među suvlasnicima."

"Kada se postupak etažiranja okonča, planira se daljnje uređenje poslovnih prostorija, naravno u dogovoru s ostalim suvlasnicima zgrade budući da je za poduzimanje izvanrednih poslova i većih zahvata u prostoru potrebna suglasnost svih suvlasnika", rekla nam je glasnogovornica Ministarstva Valentina Vincek.

Sličan odgovor Indexu je uputila i služba za odnose s javnošću tvrtke Konzum plus.

"Nekretnina je u postupku etažiranja i provedbe takvog upisa u nadležne registre. Vezano za uređenje nekretnine, odluka ne ovisi o Konzumu kao manjinskom suvlasniku čiji je suvlasnički udio manji od 11 posto, već to mora biti zajednička odluka svih suvlasnika. Trenutno nemamo daljnjih komentara na isto s obzirom na to da je prioritet rješavanje imovinsko-pravne situacije, odnosno provedba etažiranja", poručili su iz Konzuma plus.

Postoji projekt obnove

Indexu je neslužbeno rečeno da je već izrađen i projekt obnove cijelog nebodera u moderni poslovni toranj, detaljno napisan na stotinjak stranica, ali da su se glavni suvlasnici suglasili kako se s detaljima ne ide u javnost.

Ipak, da je riječ o atraktivnom poslovnom prostoru, potvrđuje i poznati stručnjak za nekretnine Boro Vujović.

"Ne možemo znati hoće li oko obnove Vjesnikova nebodera biti komplikacija. Zgrada je tu i ako se izabere dobar izvođač, ne mora biti komplikacija. Kao kod obnove od potresa, sve se može urediti", rekao je Vujović za Index i dodao: "Vjesnik je fantastičan prostor i ako ga se modernizira, bit će odličan za poslovne prostore. Nedavno sam bio u prostorijama radija Laganini FM na 15. katu i mogu reći da je to 'padanje u nesvijest'. Izvanredan prostor!"

"Ukratko, Vjesnik je zgrada s velikim potencijalom", zaključuje stručnjak za nekretnine.

U povjesnicama zagrebačke arhitekture ističe se kako je u vrijeme izgradnje, šezdesetih godina, Vjesnik bio jedan od najmodernijih nebodera u Europi. Posebnost mu je bila fasada u reflektirajućem narančastom i smeđem mat-staklu. Visina zgrade je 67 metara - sadrži visoko prizemlje i 16 katova, a na vrhu se nalazi radio jarbol. Zgrada ima oblik kvadra dimenzija 14 i 39 metara. Posljednji kat je "tehnički" – korišten je za opsluživanje četiri postojeća lifta, antena koje su nekad služile primanju vijesti i fotografija preko tadašnjih tehnologija, teleprintera i telefota i slično.

Arhitekti su inspiraciju potražili u neboderu Lever House u New Yorku, kojem vrlo nalikuje.

"Čokoladni toranj"

Arhitekt Antun Urlich projektirao je zgradu 1960. godine na osnovu natječaja iz 1957., dok je izgradnja započela 1963. Izvođač radova je radna organizacija Tempo, koja je dovršila posao nakon devet godina. Opremljen i spreman za upotrebu, neboder Vjesnik primio je prve redakcije 1972. godine. Konstruktor zgrade je Mirko Fijember. Neboder je sagrađen kao skelet od armiranog betona, koji omogućava visinu veću od deset katova te slobodniju organizacija prostora unutar zgrade.

Stoga je Vjesnik bio prvi neboder koji je omogućavao "open space" prostore za novinske redakcije i druge službe, poput novinske dokumentacije koja nije bila ograničena zidovima. Radna organizacija Tempo je za potrebe izgradnje nebodera Vjesnik u tadašnjoj Aveniji bratstva i jedinstva nabavila prvu visoku dizalicu u tadašnjoj državi.

"To je omogućilo da Tempo nastavi graditi visoke zgrade i nebodere", kaže za Index dr. Tamara Bjažić-Klarin, povjesničarka arhitekture iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Zanimljivo je kako su Zagrepčani zbog boje Vjesnik prozvali i "čokoladni toranj". Osim toga, zanimljivost je bila i prva "zračna pošta" između katova i redakcija, koja je omogućavala brži rad, a tekla je preko posebnih cijevi pod pritiskom za dostavu pošiljki.  

Nasljeđe

Ipak, najznačajnije nasljeđe što ga Vjesnik ostavlja iza sebe nije u arhitekturi i građevini, nego u medijskoj povijesti Hrvatske i cijele regije. Iako je osnovna potreba za izgradnju tada prestižnog nebodera proizašla iz premalog prostora u Masarykovoj ulici, koje je Vjesnik naslijedio od prethodnih dnevnih listova, poput Jutarnjeg lista koji je prestao izlaziti 1941. godine, u novom zdanju pokrenut je i niz novih listova.

Uz Vjesnik i Večernji list (koji je nastao iz Večernjeg Vjesnika) te VUS, Plavi Vjesnik i Studio, pokrenuti su i listovi poput Starta, Vikenda, Svijeta, Arene, Mile te edicija crtanih romana i stripova. VUS je kasnije "zamijenjen" tjednikom Danas, koji je bio najutjecajniji hrvatski politički tjednik u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Iako je prostor Vjesnika na raskršću Savske i Slavonske golem, u njega u zlatno doba novinarstva nisu stale sve redakcije.

Primjerice, redakcija magazina Sam svoj majstor nalazila se u jednom od paviljona Zagrebačkog velesajma, dok je Vjesnikova press agencija, koja je izdavala najtiražniji Vjesnikov proizvod svih vremena Erotiku, imala redakciju na Trgu Senjskih uskoka u Zapruđu. 

Nije ostao ni list starog novinskog papira

Bogata novinska dokumentacija Vjesnika nalazila se na cijelom prvom katu nebodera, da bi je kasnije preuzeo Državni arhiv i preselio u spremište dvorca Kerestinec.

U devedesetima su se u Vjesnikovom neboderu proizvodili tjednici Globus i Gloria, hrvatsko izdanje Playboya, Auto klub, Arena te druga izdanja Europapress holdinga. Jutarnji list nalazio se, kao i Poslovni dnevnik, u dvorišnoj zgradi pored tiskare, dok su Vjesnik, Večernji list i Sportske novosti bili u "položenom neboderu".

Danas od svega toga nije ostao ni list starog novinskog papira.