FRAN Folnegović bio je istaknuti hrvatski političar i publicist te jedan od ključnih članova Stranke prava krajem 19. stoljeća. Njegov politički angažman i doprinos hrvatskoj politici ostavili su značajan trag u povijesti zemlje.

Rođen u Slanovcu, naselju u blizini Zagreba, Folnegović je započeo svoje obrazovanje u rodnom kraju. Studirao je pravo u Zagrebu, Budimpešti i Grazu, što mu je omogućilo široko razumijevanje pravnih sustava i političkih odnosa unutar Habsburške Monarhije. Nakon završetka studija, 1870. godine započeo je karijeru kao pomoćni bilježnik, a ubrzo potom postao je sudski činovnik u Zagrebu. Zbog zdravstvenih razloga, 1875. godine bio je premješten na manje zahtjevnu poziciju u Samoboru.

Politička karijera u Stranci prava

Folnegovićev politički uspon započinje 1875. godine, kada je bio izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru kao član Stranke prava. Tijekom svoje političke karijere ponovno je biran u Sabor šest puta, predstavljajući različite izborne jedinice, uključujući Sesvete, Senj, Švarču i Sisak. Njegova predanost stranačkim ciljevima i sposobnost političkog manevriranja doveli su ga do pozicije potpredsjednika središnjeg odbora stranke. Iako je Ante Starčević formalno bio predsjednik, zbog njegove bolesti upravo je Folnegović preuzeo vodstvo i svakodnevno upravljanje strankom.

Unutarnji sukobi i raskol u stranci

Krajem 19. stoljeća unutar Stranke prava počinju se javljati frakcije s različitim vizijama budućnosti Hrvatske. Folnegović je zagovarao suradnju s Neodvisnom narodnom strankom i jačanje položaja Hrvatske unutar Austro-Ugarske, što je uključivalo prihvaćanje određenih elemenata jugoslavenske ideje.

S druge strane, Josip Frank i njegovi pristaše, poznati kao frankovci, snažno su se protivili takvim idejama, zalažući se za čistu hrvatsku nacionalnu politiku. Sukob je kulminirao 1895. godine tijekom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu, kada su studenti spalili mađarsku zastavu. Folnegović se distancirao od tog čina, dok su Frank i njegovi pristaše podržali studente, što je dovelo do raskola i formiranja Čiste stranke prava pod Frankovim vodstvom.

Osim političkog djelovanja, Folnegović je bio aktivan i na kulturnom polju. Nakon smrti Augusta Šenoe 1882. godine, preuzeo je uredništvo časopisa Vijenac, jednog od najvažnijih književnih časopisa tog vremena. Njegov rad u Vijencu značajno je utjecao na oblikovanje hrvatske književne scene i promociju novih književnih talenata.

Naslijeđe i sjećanje

Fran Folnegović preminuo je 18. srpnja 1903. godine u Zagrebu. Njegov doprinos hrvatskoj politici i kulturi prepoznat je i danas. U zagrebačkoj četvrti Peščenica - Žitnjak, jedno naselje nosi ime Folnegovićevo naselje u njegovu čast.