BILJEZI su trebali nestati iz upotrebe u Hrvatskoj, bar se tako najavljuje godinama, ali izgleda da će se prilagoditi novim uvjetima. Iz Porezne uprave su nam priznali da se planira stvaranje "biljega u eurima", ali tek kada se potroše zalihe biljega u kunama.

Tako je prilika da se jednostavno riješimo biljega propala - jer se moglo jednostavno čekati dok se ne potroši većina biljega u kunama, a ne raditi nove, "eurske biljege."

Kuna nije sasvim nestala pa ne moraju ni biljezi

Nekoliko godina se najavljuje ukidanje biljega, primjera birokratskog formalizma koji se koristi već stoljećima u sadašnjem obliku, a 2021. je najavljeno da će biti potpuno ukinuti. Uvođenje eura je bila dobra prilika da se taj relikt pusti u zaborav.

Ali, ubrzo nakon uvođenja eura, došla je vijest iz Ministarstva financija da državni biljezi u apoenima od 5, 10, 20 i 50 kuna ostaju u upotrebi dok se ne potroše sve zalihe. Jednostavno su se trebali upotrebljavati i za plaćanja u eurima po fiksnom tečaju konverzije od 7.53 kune za 1 euro.

To je omogućavala činjenica da prelaskom na euro kuna nije sasvim "nestala". Zapravo, prema uvjetima koje je Hrvatska ugovorila s EU, kuna će se moći mijenjati za euro vječno, ali samo novčanice, i to isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

Nema ograničenja u količini koja se može mijenjati niti bilo kakve naknade za zamjenu po tečaju 7.5345 una za 1 euro. Tako, tehnički, dok postoji euro, postojat će i kuna, a novčanice kune će imati fiksnu vrijednost prema euru.

Većina država EU je izabrala da se njihove stare valute mogu vječno mijenjati za euro i time ostaju na "životu". Tu opciju nisu zatražili Cipar, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Nizozemska, Portugal i Španjolska.

Zbog toga su mogli ostati i biljezi jer kuna nije potpuno "nestala", tj. njena vrijednost prema euru je vječno određena i uvijek će se moći mijenjati za eure.

Kunski biljezi se još koriste, a kuna je ostala i u nekim zakonima

Za Index su to potvrdili i iz Porezne uprave. "Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisano je da se biljezi koji su bili tiskani ili u prodaji prije dana uvođenja eura i na kojima su iznosi iskazani u kunama koriste i nakon dana uvođenja eura do potrošnje zaliha uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz navedenoga Zakona."

Kuna je ostala i u nekim zakonima, a Porezna uprava tvrdi da je to sasvim normalno. "Uz donošenje Zakona o uvođenju eura, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura bilo je potrebno izmijeniti samo određeni niz važećih zakonskih i podzakonskih propisa, koji sadrže značajniji broj odredbi povezanih s kunom. Dakle, zakonski i podzakonski propisi koji nisu sadržavali značajniji broj odredbi povezanih s kunom tada se nisu mijenjali u tom dijelu. Takvi propisi se mijenjaju po potrebi u sklopu redovne zakonodavne aktivnosti."

Ne zna se koliko još ima kunskih biljega

Iako je dopušteno da se biljezi u kunama mogu koristiti za plaćanja koja su pravilnicima i zakonima određena u eurima dok se ne potroše sve zalihe, Porezna ne zna koliko uopće još kunskih biljega postoji, tj. to nije u njihovoj nadležnosti.

"Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, od 1.1.2023. godine u Republici Hrvatskoj je kao službena valuta uveden euro. U skladu s tim, od 1.1.2023. više se ne izdaju novi državni biljezi u kunama."

U suštini novi se ne izdaju, a ne zna se koliko ima starih. Na pitanje kada se predviđa da će se potrošiti zalihe biljega, Porezna uprava nije dala odgovor, što je sasvim razumljivo kada ne zna ni koliko ih još ima.

Novi biljezi će biti u eurima

Ali nam je otkriveno da se planira uvođenje novih biljega, u eurima. Na pitanje hoće li nakon što se potroše svi kunski biljezi u optjecaju samo korištenje biljega biti ukinuto, Porezna odgovara da "Pravilnikom o izdavanju, raspačavanju, povlačenju iz upotrebe i zamjeni državnih biljega uređeno je izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz upotrebe, zamjena i maloprodaja državnih biljega. Između ostaloga, propisani su iznosi i izgled državnih biljega u eurima."

U prosincu 2022. je izmjenama spomenutog pravilnika riječ "kuna" zamijenjena riječju "eurima", a zadano je da se državni biljezi tiskaju u četiri boje i vrijednosti. Plave boje su biljezi za 0.66 eura, smeđe biljezi za 1.33 eura, narančaste za 2.65 eura, a crvene za 6.64 eura. Još nije poznato kako će novi biljezi izgledati.

Zamjena za biljege postoji, ali ih se birokracija ne želi odreći 

Treba naglasiti da biljezi ne nestaju, ali se mogu zaobići. Mogu se jednostavno platiti direktno prijenosom na državni račun - i tako uplatnica funkcionira kao biljeg. Postoji i sustav e-Pristojbe koji vodi FINA, kao dio sustava e-Građani. Njegovo stvaranje je financirala EU iz Europskog socijalnog fonda 2018. s 50.5 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Plaćanje biljega je digitalizirano i prihvaćaju se uplatnice kao dokaz njihova plaćanja pa preživljavanje klasičnih biljega u obliku markica je bespotrebno. Može se očekivati dizajn novih biljega, u eurima, ali s obzirom na to da Porezna uprava ne zna koliko još kunskih biljega ima i kada će nestati, možemo samo nagađati kada će se pojaviti potreba za novim eurskim biljezima.