NOVA bankarska kriza je nastupila naglo i neočekivano, nalik na krizu iz 2008. Proteklih dana je situacija bila nesigurna, a problemi su se već počeli širiti na druga tržišta. Burze su bile u crvenome, cijena nafte je oštro pala, a panika među investitorima se počela prelijevati na ostatak bankarskog sektora.

Tijekom četvrtka se situacija počela smirivati, burze su se počele oporavljati i panika popuštati. Situaciju su smirile središnje banke, koje su čvrsto stale u obranu stabilnosti financijskog sektora i time spriječile širenje krize.

Situacija još nije ni izbliza stabilna, ali je puno bolja nego zadnjih nekoliko dana. Podučene iskustvom iz 2008., središnje banke su brzo i jasno reagirale i implementirale politike koje su zaustavile paniku.

Dvije bankarske krize dogodile su se u isto vrijeme

Dogodila su se dva destruktivna događaja, od kojih je jedan nastupio naglo, a drugi je bio samo kulminacija višemjesečnih (pa i višegodišnjih) problema. U SAD-u se u svega nekoliko dana odigrala drama s bankrotom Silicon Valley Banka (SVB) i Silvergate Banka, a u Europi su se materijalizirali svi problemi Credit Suissea, druge najveće švicarske banke, koji su je doveli na rub bankrota.

SVB je u srijedu, 8. ožujka, objavio da treba prikupiti dodatni kapital, što je dovelo do panike i pada cijene dionice s 268 na 106 dolara do četvrtka. Tada je počeo tzv. "juriš na banke" u kojem su klijenti banke masovno povlačili svoje novce (čak 42 milijarde dolara u jednom danu), a u petak su upravljanje bankom preuzeli državni regulatori, što je praktički bankrot.

U nedjelju je zajedničkom izjavom ministrice financija Janet L. Yellen, predsjednika Federalnih rezervi (FED) Jeromea H. Powella i predsjednika FDIC-a (institucije koja osigurava depozite) Martina J. Grunberga rečeno da će svi koji su imali novac u SVB-u i Silvergateu biti potpuno zaštićeni i imati pristup svom novcu od ponedjeljka.

Iako su po zakonu u SAD-u osigurani depoziti do 250 tisuća dolara, u ovom slučaju je napravljena iznimka i svima će biti vraćeni novci koje su držali na banci. Većina klijenata SVB-a je na banci imala preko 250 tisuća dolara, jer se uglavnom radilo o startup kompanijama iz IT sektora, pa bi za njih zakon bio beskoristan. Poništavanje zakonskog limita se opravdalo velikim sistemskim rizikom za gospodarstvo.

Dok se događala kriza u SAD-u, u Europi se događala drama sa švicarskom bankom Credit Suisse. Nakon otvaranja burze u srijedu, 15.ožujka, cijena dionice je naglo pala. Do popodneva je pad iznosio 30 posto, ali je tada stigla vijest da će ju središnja banka Švicarske spasiti pozajmljivanjem 50 milijardi franaka (52 milijarde dolara).

Spašavanje Credit Suissea je središnja banka opravdala "sistemskim rizikom", tj. mogućnosti da njen bankrot dovede do problema s poslovanjem ostalih financijskih institucija i raširi se po cijeloj Europi. Zbog toga je Europska Centralna Banka (ECB) bila jako involvirana u odluke koje su se donosile oko Credit Suissea.

Indirektni uzrok obje bankarske krize je isti, politike provođene u pandemiji

Kaotična zbivanja zadnjih nekoliko dana na financijskim tržištima SAD-a i Europe za Index su komentirali ekonomist dr.sc. Vuk Vuković i financijski forenzičar Marko Rakar. Smatraju da su događaji oko SVB-a i Credit Suissea indirektno povezana, iako je bankrot SVB-a nastupio naglo, a problemi s Credit Suisseom su poznati već mjesecima i godinama.

"I jedno i drugo su indirektno posljedica rasta kamatnih stopa, iako, naravno, svaki od tih slučajeva ima svoje specifičnosti i nemaju iste interne uzroke", objašnjava Vuković.

"Banke općenito drže puno državnih obveznica kako bi osigurali dobru adekvatnost kapitala. Državne obveznice su u pravilu instrument vrlo niskog rizika, pogotovo kad se radi o državama poput  SAD-a. Iako ih se drži do dospijeća, to i jest investicija jako malog rizika", pojašnjava.

SVB je funkcionirao primarno kao banka tehnološkog sektora, tehnoloških startupova kojima poslovanje ovisi o investicijama raznih rizičnih fondova, iz čega pokrivaju tekuće troškove, a većina njih ne ostvaruje dovoljno prihoda da bi mogli poslovati samostalno.

"Kolaps Silicon Valley banke je drugi najveći bankrot banke u američkoj povijesti. Iako sama SVB banka nije sistemski važna (bila je 16. po veličini u SAD-u), bitna je po tome što je gotovo isključivo bila orijentirana prema high-tech i startup sceni Silikonske doline pa se tako odjednom veliki broj tehnoloških kompanija našlo u problemu", tvrdi Marko Rakar.

Taj način poslovanja je zbog nekoliko razloga pokrenuo lavinu povlačenja novca iz SVB-a, što je praktički za 48 sati dovelo do bankrota banke. SVB je držao novac startupova i visokorizičnih fondova, a tek manji dio toga novca je investirao kroz zajmove. Većinom su kupovali državne obveznice SAD-a, i to dugoročne.

"Juriš na banke" je najgora stvar koja se može dogoditi, vrlo brzo može dovesti do bankrota

"Problem nastaje ako je investitor prisiljen prodati obveznice prije dospijeća i ako u su u tom trenutku cijene obveznica pale. Točno je to bio problem 2022. godine, cijene obveznica su u prosjeku pale 10-15 posto. Tako da tko godi ih mora prodati, mora pristati na takav gubitak. Ono što se SVB-u dogodilo je klasičan bank run, specifičan za nju zbog klijenata koje je imala", pojašnjava Vuk Vuković.

Bank run, ili hrvatski rečeno "juriš na banke", jedna je od najgorih situacija koja se može dogoditi nekoj banci.  Označava situaciju u kojoj deponenti, oni koji "drže" financijska sredstva na banci, naglo krenu povlačiti ta sredstva iz banke. Kada se stvori panika, to se čini masovno i stvara veliki pritisak na banku.

"Uglavnom se radi o venture capital fondovima i startupima, pretežito u tech industriji, a čitava tech industrija je prilično loše prošla kroz 2022. zbog rasta kamatnih stopa. Hrpa američkih startupova je držala svoje novce upravo u SVB-u, a kako veliki dio tih startupova ne zarađuje još dovoljno od prodaje svojih proizvoda, onda i treba novac da financiraju svoje obveze i plaćaju račune", objašnjava Vuković okolnosti koje su dovele do bankrota SVB-a.

"Nijedna banka nema dovoljno novaca da osigura trenutnu isplatu svih depozita, u prošlosti čak i kada je došlo do navale depozitara da povuku svoje depozite, to je najčešće bilo moguće napraviti fizičkim odlaskom u banku, čekanjem u redovima samo u radno vrijeme banke. Danas svi imaju internet bankarstvo i moguće je da veliki broj depozitara odjednom zatraži isplatu ili prebacivanje u drugu banku", napominje Rakar. 

"Jednako tako zahvaljujući medijima, a osobito društvenim mrežama, moguće je podijeliti i raširiti informaciju o nesolventnoj instituciji u roku od nekoliko minuta, dok je prije trebalo nekoliko dana", objasnio je Rakar zašto se kolaps SVB-a odvio u svega 48 sati.

SVB je bio prisiljen stvarati gubitak

"Kako je puno njih posegnulo za novcem, SVB je morao prodavati državne obveznice uz gubitak, u nepovoljnom trenutku za banku. Problemi s likvidnošću su vrlo brzo prerasli u probleme sa solventnošću i država je morala ugasiti banku te spasiti depozitare. Što joj je i uloga, i to je napravljeno dobro", smatra.

"Posljedica toga je bilo povlačenje novca iz velikog broja regionalnih banaka po SAD-u, upravo zbog straha da se ni te banke nisu dobro zaštitile od rizika rasta kamatnih stopa. Dakle, ne možemo reći da su te manje banke davale loše kredite i zbog toga se našle u problemima, ali jesu odgovorne jer se nisu dovoljno dobro zaštitile od kreditnog rizika", napominje Vuković.

"Drugi temeljni problem i uzrok pada SVB banke je u tome što je ona bila prilično jedinstvena u tome da nije imala nikakva osiguranja (hedging) na rast ili pad cijena obveznica pa je stoga bila prisiljena samostalno apsorbirati gubitke", smatra Rakar.

Najgora odluka u povijesti upravljanja financijskim rizicima

Prema dostupnim podacima iz financijskog izvješća, SVB je imao osiguranje (hedging) na 14 milijardi dolara vrijednosnih papira (uglavnom državnih obveznica) na kraju 2021. Tijekom 2022. je ukinuo sva osiguranja, čime se izložio ogromnom riziku.

Radi se vjerojatno o jednoj od najgorih odluka u povijesti upravljanja financijskim rizicima, za koji je direktno odgovoran odjel upravljanja financijskim rizicima SVB-a. Neobjašnjivo je zašto je banka odustala od hedginga tijekom 2022., iako su Federalne rezerve (FED) jasno komunicirale da će početi s rastom referentne kamatne stope, čime će vrijednost obveznica padati, a osiguranje putem hedginga biti još potrebnije nego 2021.

Državne institucije SAD-a su preuzele upravljanje nad SVB-om i Silvergateom nakon što je postalo jasno da neće moći nastaviti isplaćivati svoje obveze prema svima koji su u njima držali novac. Svi depoziti klijenata banaka će biti vraćeni, što će biti financirano iz posebnog fonda u koji uplaćuju banke u SAD-u.

Tako obično građani ne bi trebali snositi troškove, kao ni državni proračun. Središnja banka SAD-a, Federalne rezerve (FED), najavila je novi program financiranja banaka s ciljem zaštite od sistemske nestabilnosti. Slične politike su provođene za vrijeme pandemije.

Sve skupa bi moglo zakomplicirati cilj FED-a da se bori protiv inflacije podizanjem kamatnih stopa, što je bio jasno komunicirani cilj tijekom cijele 2022., za čije ostvarivanje je vodstvo FED-a spremno žrtvovati gospodarski rast, tj. uzrokovati recesiju.

Credit Suisse je spašen, za sada

U Europi je drugačija situacija iako postoje mnoge sličnosti. Uzroci problema su slični, iako problemi sa švicarskom bankom Credit Suisse traju već duže vrijeme. Za razliku od SVB-a, situacija nije bila neočekivana, ali je dodatna panika prouzročena bankrotom SVB-a pogoršala situaciju.

"Credit Suisse je prošaran raznim aferama i regulatornim problemima posljednjih desetak do petnaest godina te je u tom periodu banka bila prisiljena platiti više od 10 milijardi eura raznih kazni raznim regulatorima", napominje Marko Rakar.

"Credit Suisse je pak posljedica jako lošeg upravljanja kroz zadnjih desetak godina, što im u zadnjih par mjeseci dolazi na naplatu, upravo zbog rasta kamata i promjena uvjeta na tržištima. Bilo je tu korporativnih skandala, pranja novca, evazije poreza, prevara investitora, a kulminiralo je krajem 2021. s prevelikom izloženošću banke prema propalom američkom hedge fondu Archegos Capitalu", objašnjava Vuk Vuković.

"Tu su počeli problemi s likvidnošću koji su dodatno amplificirani globalnim rastom kamata i gubicima na obveznicama. Uz to, klijenti banke su u međuvremenu zbog ovih problema povukli preko 100 milijardi eura iz banke, što je samo dodatno pojačalo sve probleme i zato je naglo porasla vjerojatnost bankrota", nastavlja.

"Sumnjam da će švicarska centralna banka tako nešto dopustiti, no činjenica je da je restrukturiranje imovine ove banke prilično teško odraditi u ovom trenutku dovoljno govori u kakvim su problemima", zaključuje Vuković.

Središnja banka Švicarske je odlučila dati Credit Suisseu 50 milijardi franaka (54 milijarde dolara) zajma, da bi se spriječio bankrot i osigurala stabilnost financijskog sektora. Prošle godine je povučeno čak 123 milijarde švicarskih franaka depozita iz banke, zbog gubitka povjerenja klijenata.

Bili smo jako blizu financijskom kolapsu, opasnost još nije prošla

U jednom trenutku je tržište procjenjivalo da postoji 48 posto šansi za bankrot, ali se stanje stabiliziralo nakon intervencije švicarske središnje banke. Propast druge najveće banke u Švicarskoj bi doveo do domino-efekta, nestabilnosti bi se brzo prelile cijelim financijskim sektorom EU, a uz situaciju kakva je u SAD-u bi to dovelo do financijske krize kao 2008., iako iz različitih razloga.

Unatoč tome što su se zadnjih nekoliko dana stvarali uvjeti za veliku financijsku krizu, koji još nisu nestali, Europska Centralna Banka (ECB) je najavila podizanje referentne kamatne stope za 0.50 postotnih bodova. Borba protiv rasta cijena ostaje prioritet, a za taj cilj su središnje banke spremne žrtvovati gospodarski rast i, očigledno, rizik od financijske krize.

"Povećanje kamatnih stopa, nakon desetljeća niskih kamata, ima direktne posljedice na zdravlje bankarskog sektora i sada će mnogobrojne loše investicije izaći na vidjelo. Istovremeno, povećanje kamatnih stopa je ključna mjera za usporavanje inflacije", smatra Rakar.

Europa i SAD se sada nalaze u nezavidnoj situaciji, s jedne strane moraju održavati stabilnost financijskog sektora, a s druge moraju nastaviti podizati referentnu kamatnu stopu da bi se borili protiv rasta cijena, što ugrožava stabilnost financijskog sektora. Balansiranje između ta dva cilja će biti teško.