CASSINI, lansirana 15. listopada 1997., bila je jedna od najambicioznijih i najuspješnijih svemirskih misija u povijesti istraživanja Sunčeva sustava. Ova zajednička misija NASA-e, Europske svemirske agencije (ESA) i Talijanske svemirske agencije (ASI) imala je za cilj detaljno proučiti Saturn, njegove prstenove i mjesecima bogat sustav.

Tijekom 20 godina istraživanja sonda je potpuno promijenila naše razumijevanje plinovitog diva, pružajući nova saznanja o planetima, mjesecima i uvjetima koji bi mogli podržavati život izvan Zemlje.

Put do Saturna

Lansirana s Cape Canaverala pomoću rakete Titan IVB, sonda je ime dobila po talijansko-francuskom astronomu Giovanniju Domenicu Cassiniju, koji je u 17. stoljeću otkrio više Saturnovih mjeseca i razmake u njegovim prstenovima.

Cassini je nosila dvanaest znanstvenih instrumenata i europsku sondu Huygens, namijenjenu istraživanju mjeseca Titana. Do Saturna je stigla 1. srpnja 2004. nakon sedmogodišnjeg putovanja koje je uključivalo gravitacijske asistencije Venere, Zemlje i Jupitera, čime je značajno uštedjela gorivo i energiju.

Ulaskom u orbitu započelo je jedno od najplodonosnijih razdoblja u povijesti planetarnih istraživanja. Cassini je istraživala Saturnov magnetski okoliš, atmosferu i složenu dinamiku prstenova, ali najveće je oduševljenje izazvala otkrića na njegovim mjesecima.

Povijesno slijetanje na Titan

Poseban povijesni trenutak dogodio se 14. siječnja 2005., kada je Huygens sletio na Titan - prvi i zasad jedini put da je neka letjelica sletjela na površinu mjeseca izvan Zemljine orbite. Sonda je otkrila krajolik oblikovan rijekama i jezerima od tekućeg metana i etana, te pokazala da Titan ima gustu atmosferu i kemijski ciklus koji podsjeća na Zemljin vodeni.

Još jedno otkriće promijenilo je shvaćanje potencijalnih staništa za život u Sunčevu sustavu. Cassini je zabilježila gejzire ledene vode koji su izbijali iz pukotina na južnom polu mjeseca Enceladusa. Analiza sastava mlaza pokazala je prisutnost soli i organskih molekula, što snažno sugerira postojanje podzemnog oceana. Taj nalaz Enceladus je postavio među najvažnije kandidate za potragu za izvanzemaljskim životom.

Revolucionarna otkrića

Misija je pružila i dosad najdetaljniji uvid u Saturnove prstenove, koji su pokazali izuzetno složenu i dinamičnu strukturu. Cassini je otkrila spiralne uzorke, valove i male „pastirske" mjesece koji svojim gravitacijskim utjecajem oblikuju rubove prstenova. U atmosferi Saturna zabilježila je golema vrtloženja, uključujući i fascinantni šesterokutni vrtlog na sjevernom polu - meteorološki fenomen bez presedana u Sunčevu sustavu.

Tijekom misije Cassini je poslala više od 450.000 slika i prikupila više od 600 gigabajta znanstvenih podataka. Rezultati su obuhvatili istraživanja planetarne meteorologije, dinamike prstenova, kemije i astrobiologije, čime je ova misija ostavila neizbrisiv trag u znanstvenoj zajednici.

Veličanstven kraj misije

Kako se bližio kraj zaliha goriva, NASA je odlučila završiti misiju na kontroliran i simboličan način - uranjanjem sonde u Saturnovu atmosferu. Ova odluka donesena je kako bi se spriječila mogućnost da Cassini nekontrolirano padne na neki od mjeseca i eventualno kontaminira potencijalno nastanjiva okruženja.

U travnju 2017. započeo je tzv. „Veliki finale": sonda je 22 puta prošla kroz uski procjep između Saturna i njegovih prstenova, prikupljajući podatke iz regija koje nikada prije nisu bile istražene.

Dana 15. rujna 2017. Cassini je uletjela u Saturnovu atmosferu i do posljednjih trenutaka slala podatke znanstvenicima na Zemlji, prije nego što je izgorjela u plinovitom divu.

Nasljeđe i budućnost

Misija Cassini–Huygens, s ukupnim troškovima od oko 3,26 milijardi dolara, ostaje primjer izvanredne međunarodne suradnje i znanstvenog uspjeha. Otkrića s Titana i Enceladusa inspirirala su buduće projekte, među njima misiju Dragonfly, koja će istraživati Titan, te koncept Enceladus Life Finder koji ima za cilj potragu za znakovima života u oceanu ispod ledene kore.

Cassini nije samo proširila naše znanje o Saturnu. Ona je redefinirala način na koji razmišljamo o potencijalnim staništima za život, pokazala snagu međunarodne suradnje i dokazala da znatiželja i tehnološka domišljatost mogu dovesti do otkrića koja mijenjaju čovječanstvo. Njezin spektakularni kraj i bogata znanstvena ostavština zauvijek su upisani u povijest istraživanja svemira.