RAST cijena uništava kupovnu moć plaća radnika u SAD-u, ali i rejting trenutnog predsjednika Joea Bidena. Pola građana SAD-a ne odobrava njegov rad, prema rezultatima Reutersove i Ipsos ankete provedene početkom svibnja. Tek 44 posto odobrava njegov rad, a postotak onih koji ne odobravaju je puno veći nego na početku mandata.

Prvih nekoliko mjeseci predsjedničkog mandata je u prosjeku od 54 do 59 posto ispitanika odobravalo Bidenov rad, ali od samog početka mandata raste postotak onih koji ga ne odobravaju, s 32 posto u siječnju na 40 posto već u četvrtom mjesecu.

U kolovozu 2021. dolazi do prijelomne točke, a prvi put od početka mandata manje ljudi odobrava Bidenov rad nego što ga ne odobrava. Od tada se razlika samo povećala u korist onih koji ne odobravaju, pa od početka 2022. od 50 do 56 posto ispitanika ne odobrava Bidena, a od 41 do 45 posto odobrava.

U većini demografskih skupina više ljudi ne odobrava njegov rad nego odobrava. Više je onih koji odobravaju samo još među demokratima, ne-bijelcima i urbanom stanovništvu. Do sada je izgubio većinsku potporu koju je na početku mandata imao među bijelcima, osobama s fakultetom, ali i osobama bez fakulteta, prigradskom stanovništvu, među mladima od 18 do 39 godina itd.

U svim demografskim skupinama gubi podršku, pitanje je samo koliko brzo i ne odobrava li ga već većina. Zanimljivo, Trump je nakon isto vremena na vlasti, koliko je trenutno Biden, imao gotovo isti omjer odobravanja i neodobravanja, 44 posto onih koji su odobravali i 51 posto koji nisu odobravali. Što je uzrok tome?

Povijesno visok rast cijena 

Glavni razlog se krije u onome što najviše Amerikanaca smatra da je trenutni glavni problem. Već 34 tjedna zaredom je ekonomija najveći problem za Amerikance. I dok postoje velike razlike u odgovorima na glavne probleme s obzirom na političku pripadnost, tj. s obzirom na to je li ispitanik demokrat ili republikanac, i jedni i drugi se slažu s tim da je ekonomija glavni problem SAD-a.

27 posto republikanaca smatra da je ekonomija glavni problem, dok su im nakon toga najveći problem imigracija, moral i rat. 17 posto demokrata smatra da je ekonomija glavni problem, dok su im nakon toga najveći problemi okoliš, zdravstveni sustav i nejednakost.

Trenutni najveći problem u ekonomiji je rast cijena, tj. inflacija. Trenutna stopa inflacije u SAD-u od 8.3 posto je najveća u zadnju 41 godinu. Glavni izvor inflacije je rast cijene energenata, goriva, plina i električne energije te rast cijene hrane.

Pad Bidenovog rejtinga usporedno prati rast inflacije. U veljači 2021., prvom punom mjesecu mandata, stopa inflacije je bila 1.7 posto. U prvoj godini Bidenovog mandata je narasla s 1.7 posto (veljača 2021.) na 7.9 posto (veljača 2022.).

Počela je globalna borba protiv rasta cijena. Stiže li nova kriza?

Amerikanci su povijesno osjetljivi na inflaciju, iako desetljećima SAD nije imao ovoliko veliki problem s njom. No u zemlji gdje su poslovni ljudi i ekonomisti praktički medijske zvijezde, u kojoj su neki od najvećih medija specijalizirani upravo za ekonomiju, u kojoj se nalazi najveća burza na svijetu, a porezi su svake izbore jedna od glavnih tema, ekonomske teme brzo dolaze u fokus javnosti. A rast cijena je tema koja zanima sve.

Kako se dijelio novac

Pandemija covida-19 je stvorila specifične uvijete u ekonomiji, zbog načina na koji su države svijeta reagirale na nju. Lockdownima je zaustavljano poslovanje kompanije, stala je proizvodnja, logistika je radikalno usporena, a potrošnja onemogućena.

Da bi kompanijama i građanima kompenzirale prisilno zaustavljanje gospodarske aktivnosti, države su ekspanzivnim monetarnim i fiskalnim politikama "printale novac" i slale ga uokolo, figurativno, ali i doslovno.

Posebno je to radio SAD. Čak u tri navrata je država direktno slala tzv. "stimulus checks". Prvi put još u ožujku 2020., na početku pandemije, svaka osoba koja plaća porez na dohodak je dobila 1200 dolara, plus 500 dolara po djetetu. Drugi put, u prosincu 2020., je svaki porezni obveznik dobio 600 dolara na račun, plus 600 dolara za svako dijete. Treći put su Amerikanci dobili novce na račun od države u ožujku 2021., 1400 dolara po poreznom obvezniku, plus 1400 dolara za svako dijete.

To je ukupno 800 milijardi dolara koje su Amerikanci dobili direktno za vrijeme pandemije, nešto više od pola (412 milijardi) za vrijeme Trumpa i 390 milijardi za vrijeme Bidenova mandata.

Ali to je samo dio ukupne količine stimulansa i tzv. "helikopterskog novca". Prema službenim podacima, samo za očuvanje radnih mjesta je podijeljeno 793 milijarde dolara malim kompanijama u 11.47 milijuna zajmova, od kojih je 9.9 milijuna oprošteno. To je doslovno dijeljenje novaca. 

Tko je kriv za povijesni rast cijena?

Kalifornija, Teksas i New York su savezne države u kojima je završilo najviše novaca, a stotine milijuna dolara su čak podijeljene izvan granica SAD-a, po cijelom svijetu (čak u Kini i Rusiji), kroz razne državne agencije. 

Između ožujka 2020. i ožujka 2021. u SAD-u su samo federalne vlasti (bez onoga koliko je potrošila svaka savezna država pojedinačno) odobrile više od 5 bilijuna dolara različitih fiskalnih stimulansa. To je oko 25% BDP-a i predstavlja jedan od najagresivnijih fiskalnih stimulansa kao odgovora na pandemiju covida-19 među zemljama OECD-a, a time i u svijetu. "Krivica" Trumpove i Bidenove administracije za toliko velike stimulanse je otprilike pola-pola.

Sav taj novac je imao slab utjecaj na nezaposlenost, jer je u jednom trenutku naglo narasla na više od 15 posto. Ali se također brzo vratila na "normalne" razine, ubrzo nakon što je popušten strogi lockdown. Trenutno je stopa nezaposlenosti 3.6 posto, na istoj razini kao prije pandemije, i daleko manje nego u članicama EU, što je povijesno uobičajeno.

Kao rezultat nemogućnosti potrošnje novaca i istodobnog "helikopterskog novca", stanovnici SAD-a su za vrijeme pandemije imali rekordno visoku razinu mjesečne štednje. U jednom mjesecu 2020. je čak trećina dohotka ušteđena, a stopa je cijelo vrijeme bila daleko iznad pretpandemijske stope mjesečne štednje.

Kada se tome dodaju eksterni šokovi kao što je rast cijena energenata i sirovina te poremećaji u globalnoj trgovini, trenutna stopa inflacije i nije iznenađujuća. Posebno se to odnosi na glavne izvore inflacije, hranu i gorivo, koji su jako vidljivi prosječnom glasaču.

Inflacija može puno naštetiti rejtingu predsjednika u SAD-u

Nije sasvim jasno koliko točno inflacija može naštetiti trenutnim predsjednicima, ali istraživanja na temu pokazuju da rast cijena može biti katastrofalan ra predsjednički rejting. Problem s mjerenjem je i taj što inflacija već desetljećima nije bila veliki problem u SAD-u pa je teže uspostaviti kauzalnost.

Ali zadnji put kada je inflacija bila toliko visoka, za vrijeme demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera, baš je inflacija bila jedan od razloga zbog kojih je na izborima izgubio od Ronalda Regana, iako se inflacija počela smanjivati još i prije nego što je Regan započeo svoj mandat.

Naravno, predsjednici imaju slab utjecaj na inflaciju i način borbe protiv nje. To spada u posao središnje banke, u SAD-u FED-a. Ali glasači će ipak zbog visoke inflacije kazniti trenutnog predsjednika i stranku na vlasti. Posebno to vrijedi kada je inflacija jako vidljiva glasačima, što znači kada proizlazi iz rasta cijene goriva i hrane, kao što je sada slučaj.

Zanimljivo je i da percepcija glasača o inflaciji velikim dijelom ovisi o tome je li trenutni predsjednik iz njihove političke opcije. Točnije, republikanci za inflaciju manje krive predsjednika ako je i predsjednik republikanac, a demokrati manje krive predsjednika ako je demokrat.

Hrvati na inflaciju politički ne reagiraju

U Hrvatskoj su birači manje osjetljivi na inflaciju nego u SAD-u, ali se također pojavljuje nezadovoljstvo. Istraživanje Crobarometra za travanj ove godine pokazuje da je gospodarstvo glavni problem koji muči građane Hrvatske.

Čak 20 posto ispitanika smatra gospodarsku situaciju glavnim problemom, ali nije poznato koliko se tog postotka odnosi na rast cijena, a koliko na druge probleme u gospodarstvu.

Hrvatska ima drugačiji politički sustav od SAD-a pa ne treba ni očekivati da će birači kažnjavati predsjednika Milanovića. Ali rejting HDZ-a, trenutne stranke na vlasti, nije ugrožen. Isti je kao i u ožujku, 28.6 posto, iako je inflacija rasla. U travnju 2021., kada se problem inflacije još nije iskristalizirao, je bio 28.1 posto.

Inflacija očigledno uopće ne šteti političarima u Hrvatskoj i ne utječe na rejting vladajućih. Za razliku od SAD-a, gdje je pitanje rasta cijena političarima jako bitno zbog toga što ih glasači kažnjavaju. No s obzirom na alate kakve bi u borbi protiv inflacije predlagala opozicija u Hrvatskoj, i kakvi bi bili učinci takvih alata, možda je to i bolje.