ZAVRŠENA je javna rasprava o izmjenama zakona o zdravstvu. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljeni su ključni prijedlozi, ali i kritike na dva ključna zakona za reformu zdravstva, prenosi HRT. Predstavio ih je ministar zdravstva Vili Beroš.

"Želimo izmijeniti hrvatski zdravstveni sustav"

Ministar zdravstva naglasio je na početku predstavljanja da je zdravlje uvijek na prvom mjestu.

"Zdravlje je iznimno važno i cilj reforme je unaprijediti hrvatski zdravstveni sustav, što je ujedno i misija ministarstva zdravstva", poručio je. Istaknuo je kako su promjene ponekad i više nego nužne.

"Smisao današnjeg sastanka je prezentacija onog što je izrečeno na sastanku. Za zdravstvenu reformu je potreban konsenzus", dodao je Beroš. Ministar je rekao da će prijedlozi reforme doći u sabor na čitanje. Kao ključni izazov Beroš je istaknuo tranziciju zdravstvenog sustava. Naglasio je da se trebaju razviti novi modeli financiranja i upravljanja.

Beroš je poručio da imamo financijsku neodrživost zdravstvenog sustava. Troškovi zdravstva su veći od rasta BDP-a.

"Ovakav način nije održiv, loš je. Sve je podređeno uštedama, imamo organizacijsku neodrživost. Imamo više medicine, a u konačnici manje zdravlja. Naš cilj je to izmijeniti", rekao je Beroš. "Želimo izmijeniti hrvatski zdravstveni sustav. Osnovni cilj reforme je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu. Možemo pričati o drugim pitanjima, ali pacijent mora biti u središtu", dodao je.

Ministar je rekao kako je jačanje javnog zdravstva osnovni element, a potom ide zaokret prema jačanju primarne zdravstvene zaštite jer ona mora postati temelj. "Reorganizacija bolničkih ustanova. Ulaganje u ljudske resurse, mjerenje ishoda liječenja, postizanje financijske učinkovitosti. To mora funkcionirati poput švicarskog sata", rekao je Beroš.

Mladi liječnici neće morati raditi u ordinacijama obiteljske medicine

Ministar Beroš osvrnuo se na tri poluge reforme. "Prva je izmjena i dopuna zakona, druga je mreža javnozdravstvene službe, odnosno izmjena iste, a treća je izmjena odluke o osnovama za ugovaranje zdravstvene zaštite", poručio je.

Beroš je rekao kako je u javnom savjetovanju najviše prigovora bilo na jednu godinu rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Dodao je da rad od godinu dana u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neće biti obvezan.

"Uvažili smo određene prijedloge te odlučili promijeniti koncept s činjenicom i tendencijom da suština ipak ostane ista. A to je pružanje dodatne edukacije mladim liječnicima, dodatno skupljanje iskustva. Prihvatili smo prijedlog u javnom savjetovanju. Godina dana u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neće biti obvezna", naglasio je Beroš.

O regulaciji bolovanja

Beroš je komentirao i regulaciju privremene nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja. "Ostajemo pri početnom prijedlogu. Pri tome će kontrolori HZZO-a imati novu ulogu u kojoj će moći zaključivati bolovanje. Novčane kazne ostaju i za pacijente i za liječnike, kao i do sada. Trošak neopravdanih bolovanja na ovaj način može ići u druge svrhe", kazao je ministar.

Dodao je da ostaje osnovna i dopunska lista lijekova s novim regulacijama u objavi cijena lijekova HZZO-a, za razliku od prijedloga da se liste objedine. "Smatramo da je to dobar modalitet kontrole porasta troškova. Posebno skupi lijekovi se dodatno kontroliraju Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju", istaknuo je.

Hrvatska je prva u Europi

Ministar se osvrnuo i na prevenciju i rano otkrivanje bolesti. Rekao je kako su zamišljena tri stupnja. "Preventivni zdravstveni pregledi - radna skupina će determinirati koje skupine s obzirom na dob i spol će u kojem vremenskom periodu provoditi specifične preglede s obzirom na učestalost kroničnih bolesti", poručio je.

Beroš je istaknuo dva nova Nacionalna programa, po kojima je Hrvatska prva u Europi. "To je Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća i Nacionalni program ranog otkrivanja melanoma", poručio je. "Ne želim se naći u situaciji da nemam jasnu koordinaciju", dodao je.

Ministar je komentirao i promjene u zdravstvenom sustavu. Dodao je da su promjene vidljive u sustavu primarne zdravstvene zaštite. Slijedi reorganizacija bolnica, ustroj registara i praćenja ishoda liječenja te cjelovita informatizacija zdravstvenog sustava uz održivo raspolaganje resursima. O jačanju sustava primarne zdravstvene zaštite Beroš je rekao da na regionalnoj i županijskoj razini netko mora koordinirati i upravljati primarnom zaštitom.

"Svjedočio sam covid krizi i ne želim se ponovno naći u situaciji kada neću imati jasnu koordinaciju. Mora postojati jedna institucija koja će uvažavati sve različitosti i sve specifičnosti koja će u iznimnim situacijama upravljati primarnom zdravstvenoj zaštiti", naglasio je ministar. 

 Mogućnost rada do 68. godine

"Ideja je da se jedan dom zdravlja unutar svake županije osnuje uz uvažavanje geografske specifičnosti koja omogućava osnivanje podružnice domova zdravlja. Izjednačit će se koeficijenti bolničkih i specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti", rekao je.

Ministar Beroš poručio je kako je novitet mogućnost rada do 68. godine u privatnoj praksi bez mišljenja županije i suglasnosti Ministarstva zdravstva.

"Povisili smo životni starosni prag, što je očekivano", rekao je Beroš.