HRVATSKA je ponovno uvela obvezni vojni rok, na što se osvrnuo i BBC. Njihov članak prenosimo u cijelosti.

"Stotine hrvatskih mladića i djevojaka javile su se na obvezno služenje vojnog roka, prvi put otkako je Hrvatska ukinula tu obvezu 2008. godine. U prvoj generaciji je oko 800 ročnika, a znakovito je da se više od polovice njih, ne čekajući poziv, prijavilo dobrovoljno. Svaki deseti ročnik je žena, za koje vojna obveza ne postoji.

Obuka će se provoditi u vojarnama na tri lokacije diljem zemlje, a od ročnika se očekuje da se jave u objekt najbliži svom prebivalištu. Tamo će zadužiti opremu i biti raspoređeni u spavaonice. Sljedeća dva mjeseca provest će pod vojnom stegom.

Vojnim ročnicima osigurano je 1100 eura mjesečno

"Sada su istrgnuti iz svog civilnog okruženja", rekao je Tihomir Kundid, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH. Kako bi umirio zabrinute roditelje, general je brzo dodao da će se s njihovom djecom postupati pažljivo.

"Aklimatizirat ćemo ih korak po korak, kako ne bi doživjeli previše stresa", dodao je. Mnogim će ročnicima laknuti i kad čuju da nema "posebnih ograničenja" za korištenje mobitela, osim što će biti zabranjeni tijekom obuke.

Hrvatski dužnosnici također ističu da se dosad samo 10 osoba pozvalo na priziv savjesti. Oni će umjesto vojske morati odraditi četiri mjeseca civilne službe, za što će primati manje od polovice mjesečne naknade od 1100 eura koja je osigurana vojnim ročnicima.

Susjedne zemlje mogle bi slijediti primjer Hrvatske

General Kundid obećava "vrlo dinamičan i vrlo zanimljiv" program. Obuka će pokrivati sve, od tradicionalnih vještina do "osnovnih vještina upravljanja dronovima i zaštite od dronova" te tehnika i protumjera u kibernetičkom ratovanju.

Potez Hrvatske da ponovno uvede obvezni vojni rok potaknut je ratom u Ukrajini, od kojeg Hrvatsku dijeli samo Mađarska. "Situacija u Hrvatskoj i cijelom našem susjedstvu bila je stabilna. Trenutačno je potpuno drugačija", rekao je za BBC ministar obrane Ivan Anušić. "Već četiri godine ne promatramo samo rusku agresiju na Ukrajinu, već i djelovanje ruskih posrednika diljem Europe", dodao je.

Primjer Hrvatske mogle bi slijediti i susjedne zemlje. Uoči parlamentarnih izbora ovog mjeseca u Sloveniji, najveća oporbena stranka zalaže se za povratak vojnog roka. Istovremeno, srpski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je da će se vojna služba vratiti u idućih 12 mjeseci, a zemlja je i značajno povećala vojne izdatke.

"Naravno, kad Hrvatska kupuje oružje, Srbija to promatra"

Takav razvoj događaja izaziva nervozu na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, dok je Srbija izrazila zabrinutost zbog novog vojnog saveza Hrvatske s Kosovom i Albanijom. "Svaki novi vojni potez na Balkanu čini cijelu regiju manje sigurnom, jer svaka strana to tumači kao prijetnju uperenu protiv sebe", kaže James Ker-Lindsay, analitičar specijaliziran za Balkan i međunarodne sukobe.

"Problem je u tome što se Hrvatska naoružava. Naravno, kad Hrvatska kupuje oružje, Srbija to promatra i zaključuje da i sama mora učiniti isto", dodao je. Hrvatska kampanja za obvezni vojni rok već je u punom jeku.

Do kraja godine trebala bi se provesti još tri ciklusa upisa, s ciljem da se od sada svake godine obuči 4000 ročnika. Hrvatska je jedna od 10 članica NATO-a koje su vratile obvezni vojni rok, pridruživši se Grčkoj, Turskoj, skandinavskim zemljama i baltičkim državama.