PO PODACIMA HNB-a, banke u Hrvatskoj su unatoč krizi uspjele ostvariti dobit prije oporezivanja u iznosu od 1,43 milijarde kuna.

To je za 23,8 milijuna kuna ili za 1,7 posto više nego krajem ožujka prošle godine. Povećana je i ukupna imovina banaka, i to za 6,2 posto, odnosno 21,4 milijarde kuna. Krajem ožujka bankari su raspolagali imovinom od 367,57 milijardi kuna.

Zaba ispred svih

25 od 32 banke poslovalo je s dobiti, dok je sedam banaka imalo gubitak. Ukupni iznos gubitka je 59,8 milijuna kuna.

Najveću dobit ostvarila je Zagrebačka banka. Ona je ostvarila 432,07 milijuna kuna, što predstavlja oko 30 posto od ukupne bruto dobiti svih banaka za to razdoblje. Nju slijedi Alpe-Adria-Bank kojem se 27. veljače ove godine pripojila Slavonska banka, a ostvarila je dobit nešto višu od 241 milijun kuna.

Treća po dobiti je Privredna banka Zagreb s 224,2 milijuna kuna, a četvrta Erste četvrta sa 216 milijuna kuna. Slijede Raiffeisen banka sa 122,2 milijuna kuna i Splitska banka sa 116,3 milijuna kuna.

Strane banke nositelji dobiti, državne nositelji gubitaka

Svih šest banaka koje vode na listi su u stranom vlasništvu, a ostvarile su 94 posto ukupne bruto dobiti svih banaka u Hrvatskoj. Blagi pad dobiti nekih od najvećih banaka rezultat je većih rezervacija za moguće gubitke od neplaćanja kredita. Temeljni kapital banaka u zadnjih godinu dana porastao je s 44,2 na 48,7 milijardi kuna.

Jednine preostale državne banke, Hrvatska poštanska banka i Croatia, prvi su kvartal završile s gubitkom. HPB je izgubio 32,5, a Croatia banka 10,97 milijuna kuna. Te dvije banke nose čak 74 posto minusa banaka gubitnika.

Prvi kvartal s gubitkom je završila i jedina Obrtnička štedna banka koja radi s odobrenjem HNB-a. Njen gubitak iznosi 212 tisuća kuna.

Od pet stambenih štedionica gubitaš je i Raiffeisen banka - 1,1 milijun kuna. Stambene su štedionice prvi kvartal završile sa 13,34 milijuna kuna dobiti i 6,65 milijardi kuna ukupne imovine.