INVESTITOR i poduzetnik Nenad Bakić objavio je na svom Facebook profilu analizu marži trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Analizu je, kako kaže, napravio usporedbom jednog lanca u domaćem vlasništvu i jednog međunarodnog lanca. Zaključak analize je da su marže trgovaca u Hrvatskoj puno veće nego što ih prikazuju.

U nastavku prenosimo Bakićev tekst u cijelosti:

"Gledam ovu javnu diskusiju / svađu oko marži trgovačkih lanaca i ne vjerujem: toliko površnosti, muljanja, zaključivanja na osnovu jednog parametra - loše koliko i pokušaji epidemioloških izračuna Rudana, Cecka, Štagljara ili Čičin-Šaina (vidite u komentarima).

Evo PRIMJERA jednog od vodećih lanaca, u domaćem vlasništvu.

U 2023. je imao neto dobit od 5.8%, ali kad bi se nabavni popusti umjesto u prihode prikazivali kao smanjenje ulaznih cijena (što su stvarnosti jesu), skočili bi na boljih 6,4%. Usporedimo li to s uobičajenom neto maržom jednog od najvećih i najboljih lanaca u EU (za koji imamo javne podatke), ovo je već SJAJNO. Carefourova neto marža je bila između 0.91% i 1.99% proteklih 5 godina. Čestitke za naš lanac!

Sad pogledajmo neke druge jako zanimljive stvari. Naš lanac amortizira građevine (najveći dio imovine) u 10 godina. Zamislite da svoj stan amortizirate u 10 godina, tako da on svake godine izgubi 10% vrijednosti i nakon 10 godina više ne vrijedi ništa! Carefour to radi u 40 godina (uobičajenih 2,5% godišnje).  Učinak toga je:
- značajno manja iskazana dobit: kad bi amortizirao kao Carefour, i uz gornju modifikaciju, neto dobit bi već bila oko 9%!
- značajno manji plaćeni porez
- značajno povećan tok novca (inače, kompanija ostvaruje značajno veći i operativni tok novca nego bi se to činilo na osnovu dobiti, pa tako brzo smanjuje dug - sjajno im ide!)

Marže

I možda najzanimljivije: marže. Marža je koliko se zaradi u cijeni na polici, a mark-up je koliko se zaradi na ulaznu cijenu. Ako trgovac zaračuna 20 kuna na ulaz od 100, to je markup 20%, ali marža 16,67% ( = 20/120).

Nominalni markup u ovoj kompaniji je stalno rastao od 2020. do 2023. - sa 22,8% na 30,2%. Robu koju su kupovali za 100 su u prosjeku prodavali za 130,2. MEĐUTIM, u stvarnosti je ovo daleko od istine! Naime, osim Prihoda od prodaje, postoje i Ostali poslovni prihodi, u kojima dominiraju prihodi od popusta, casasconti, superrabati itd.. A to je u stvari koliko su smanjene nabavne cijene robe da se dođe do cijene koje su stvarno plaćene! 

Oni se dakle dodaju Ukupnim prihodima.

Dakle zamislite:
1. Nešto biste trebali platiti 100 i prodati za 130. 
2. Netko Vam da popust od 12 (to su razmjeri) i po računovodstvenim standardima ne pišete da ste kupili po 88 i prodali po 130, nego pišete da ste kupili po 100 i prodali po 130 i ostvarili 'ostalih prihoda' 12. 
3. A u stvarnosti ste kupili po 88 i prodali po 130. Vaš markup je ZAPRAVO 130-88 = 42 ili u %: 42/88 = 47%. 

No stvarni markup u našoj kompaniji je zapravo bio 49%. Čestitamo! Nekako slutim da je 2024. i veći, samo nemamo podatke. I dolazimo do još jedne stavke: od koga taj lanac kupuje robu? Možda dio kupuje preko povezane kompanije u kojoj također ostaje dio marže? To ne znamo.

MEĐUNARODNI LANCI:

Jedan od najvećih međunarodnih lanaca koji posluje kod nas je baš 'nesposoban' u odnos na naše: samo 0.5% dobiti i markup od 35%. Zanimljivo, nema 'ostalih prihoda' od popusta. Hmmm...  zar nemaju popuste ili drugačije iskazuju? Meni se ovo čini više fer iskazivanje. Ali ovdje dolazimo do transfernih cijena i nekih drugih stvari, o kojima rađe ne bih. Iako nekako slutim da su konkurentni, da ih ne pobjeđuju tek tako ovi naši.
U svakom slučaju, uvozne cijene hrane su u zadnje 4 godine porasle kod nas 10% više nego u prosjeku EU".