KRALJICA Viktorija rođena je 24. svibnja 1819. godine u Kensingtonskoj palači u Londonu, kao kći princa Edvarda, vojvode od Kenta i Strathearna, i princeze Viktorije od Saxe-Coburg-Saalfelda. Njezin otac preminuo je kada je imala samo osam mjeseci, a odgajala ju je njezina majka pod strogim nadzorom. Viktorija je postala kraljica Ujedinjenog Kraljevstva 20. lipnja 1837. u dobi od 18 godina, nakon smrti svog ujaka, kralja Vilima IV.

Viktorijanska era, koja traje od 1837. do 1901., obilježena je industrijskim napretkom, širenjem Britanskog Carstva i društvenim reformama. Pod njezinom vlašću, Britanija je postala globalna sila s kolonijama na svim kontinentima. Bila je zagovornica moralnih i društvenih reformi te simbol konzervativnih vrijednosti svog doba. Industrijska revolucija donijela je rapidne promjene u ekonomiji, a britanska mornarica dominirala je svjetskim morima.

Obiteljske veze s europskim dvorovima

Kraljica Viktorija bila je poznata i kao "baka Europe", jer su se njezina djeca i unuci udavali u gotovo sve vodeće europske kraljevske obitelji. Njezin najstariji sin postao je kralj Edvard VII., dok su njezine kćeri bile udane za njemačke, ruske i skandinavske prinčeve i kraljeve. Posebno važan bio je njezin brak s princom Albertom od Saxe-Coburg-Gothe, koji je imao ključnu ulogu u njezinom privatnom i političkom životu. Njihov brak bio je poznat po dubokoj ljubavi i partnerstvu, a nakon Albertove prerane smrti 1861., Viktorija je nosila crninu do kraja života, pokazujući javno svoju tugu.

Kraljica Viktorija preminula je 22. siječnja 1901. u dobi od 81 godine u Osborne Houseu na otoku Wightu. Njezin sprovod održan je 2. veljače 1901. i bio je iznimno značajan događaj jer je obilježio kraj jedne epohe i početak edvardijanske ere. Prema vlastitim željama, sprovod nije bio u tradicionalnom crnom tonu, već u bijeloj boji – simbolu žalovanja u kući Saxe-Coburg. Kraljičino tijelo bilo je položeno u bijeli kovčeg, prekriven zastavama, a pokopana je uz supruga Alberta u mauzoleju u Frogmoreu.

Na njezinom sprovodu okupili su se vladari i dostojanstvenici iz cijele Europe, uključujući njene unuke, cara Njemačke Vilima II. i ruskog cara Nikolu II., što je istaknulo njezin utjecaj na europsku političku scenu. Kraljevska ceremonija bila je veličanstvena, uz vojne počasti i povorke kroz London, a narod ju je ispratio s velikim pijetetom.

Nakon pokopa počinje raspad Europe i Prvi svjetski rat

Kraljica Viktorija ostavila je neizbrisiv trag na britansku i svjetsku povijest. Njezina vladavina donijela je stabilnost u Britaniju, a njeni potomci oblikovali su buduće odnose europskih monarhija. Iako je bila poznata po svojoj strogoći, britansko društvo u njezino doba doživjelo je tehnološki napredak, proširenje demokracije i početke socijalnih reformi koje će kasnije definirati modernu Britaniju. Njezina smrt označila je kraj viktorijanske ere i početak novog stoljeća obilježenog političkim previranjima i napetostima, koji su u konačnici doveli do Prvog svjetskog rata.

U godinama nakon Viktorijine smrti Europa se suočila s jačanjem nacionalizma, imperijalnim rivalstvima i rastućim političkim napetostima. Njemačka i Britanija bile su u sve većem suparništvu, dok su se Rusija i Austro-Ugarska sukobljavale na Balkanu. Ova složena mreža saveza i neprijateljstava kulminirala je izbijanjem Prvog svjetskog rata 1914. godine, samo trinaest godina nakon Viktorijine smrti. Time je završila epoha monarhijskih međusobnih veza koje su obilježile 19. stoljeće i započela nova era globalnih sukoba.