DRŽAVA do kraja 2030. planira izgraditi oko 9.000 stanova za prodaju i najam, što uključuje izgradnju stambenih naselja u većim gradovima, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Bačić je na konferenciji za medije u Ministarstvu podsjetio da je Vlada Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. godine donijela u ožujku, pri čemu bi do kraja godine, nada se, trebao biti donesen cijeli zakonodavni paket nužan za njegovu punu provedbu.

Tako bi do kraja kolovoza u javno savjetovanje trebao ići novi Zakon o priuštivom stanovanju, na snagu stupiti do kraja godine, pri čemu ga Bačić apostrofira i kao temeljni zakon nacionalne stambene strategije. On bi, dakle, građanima trebao omogućiti priuštivije stanovanje, a kako je najavio ministar, gradit će se nova stambena naselja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, pa tako i u većim gradovima kao što su Zagreb, Osijek i Split. Bačić je spomenuo i Dubrovnik, rekavši da on predstavlja izazov s obzirom na cijene zemljišta, jer ni Grad ni država nemaju adekvatna u svome vlasništvu.

To će provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), pri čemu bi 50 posto stanova bilo na prodaju, a 50 posto za priuštivi najam. U idućoj godini se od lokalnih jedinica očekuje da donesu svoje programe stanovanja, čime bi se "očitovali" o svojim potrebama i potencijalnim lokacijama građenja, kazao je Bačić.

POS program i nova etalonska cijena gradnje

Osvrnuo se i na program društveno poticane stanogradnje (POS), putem kojeg je u protekle 23 godine izgrađeno 9.126 stanova, od čega u prošloj godini 169, što je pad u odnosu na 300 njih izgrađenih u 2023. godini.

Razlog padu su bile i cijene, pa je tako dolazilo do obustavljanja nekih postupaka javne nabave jer su potencijalni izvođači radova nudili cijene više od zakonom propisanih. Tako je nedavno došlo do zakonskih izmjena pa nova etalonska cijena građenja iznosi 1.315 eura po kvadratu s PDV-om, a maksimalna prodajna cijena stana 2.104 eura po metru kvadratnom.

"Uvjeren sam da ćemo s novim etalonom i novim Zakonom o priuštivom stanovanju moći 'dohvatiti' plan da izgradimo 9.000 stambenih jedinica do kraja 2030. godine", istaknuo je Bačić.

Program priuštivog najma - aktivacija praznih stanova

Kada je riječ o programu priuštivog najma, koji bi trebao biti upućen idući tjedan u proceduru javnog savjetovanja, cilj mu je aktivirati veći broj stanova, državnih i privatnih, za priuštivi, dugoročni najam. Program će provoditi APN putem javnog poziva za vlasnike i najmoprimce, a vlasnici će moći prijaviti stambene jedinice koje su prazne više od dvije godine.

Za to će im se dvokratno isplatiti naknada u visini lokalne medijalne cijene najma, pri čemu će APN preuzeti sve odnose s najmoprimcima, to jest podstanarima. Prva rata, u iznosu od 60 posto, isplaćuje se odmah po potpisivanju ugovora i predaje nekretnine APN-u, a druga rata nakon polovice ugovorenog najma. Tako primjerice za stan od 65 kvadrata u Zagrebu koji bi bio dan u najam na šest godina, vlasnik bi ukupno mogao dobiti 50.000 eura, od čega 31.000 tisuću odmah, a ostatak nakon tri godine.

Najmoprimci koji ostvare pravo na priuštivi najam plaćat će APN-u cijenu najamnine, ovisno o svojim prihodima. U natjecanju za dobivanje stana, bodovat će se temeljem različitih socijalnih, ekonomskih i obiteljskih okolnosti, kao što je i spomenuta visina prihoda, mjesto prebivališta, broj članova kućanstva, dob, stupanj obrazovanja itd.

Razlika između priuštive najamnine i lokalne medijalne cijene najma podmirivat će se iz državnog proračuna.

Prema procjenama, istaknuo je Bačić, u Hrvatskoj je oko 600 tisuća praznih stambenih nekretnina. Kada je riječ o praznim državnim stanovima, oni se uređuju i poslužit će i za stambeno zbrinjavanje zaštićenih najmoprimaca, najavio je.

Rast broja dugoročnih najmova i potpore za prvu nekretninu

Podsjetio je i da je lani donesen Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, kojem je cilj bio i postrožiti kratkoročni najam stanova, a po podacima Porezne uprave, zaključno do 15. ožujka, registriran je značajan porast broja stanova u dugoročnom najmu, za oko pet tisuća. To je na tragu cilja koji se želio postići zakonodavnim izmjenama, rekao je Bačić.

Tu je i Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, upućen u saborsku proceduru, koji uključuje program izgradnje i obnove stambenih jedinica za stambeno zbrinjavanje mladih. Tako se u 50 jedinica lokalne samouprave planira izgraditi 50 višestambenih zgrada s 363 stana, dok se u 11 jedinica planira izgradnja stambenih naselja s obiteljskim kućama, njih ukupno 130. Za to sve je osigurano oko 113 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), napomenuo je Bačić.

Na konferenciji za medije je bilo riječi i o potporama za stjecanje prve stambene nekretnine za građane do 45 godina starosti, što uključuje povrat 50 posto PDV-a za kupnju novogradnje i povrat poreza na promet nekretninama za kupnju starogradnje.

Već odobreno 4,2 milijuna eura potpora za prvu nekretninu

APN je od 5. lipnja zaprimio 1.130 zahtjeva, zasad ih je obradio 713, a prihvatio 503, od čega ih se 223 odnosi na novogradnju, a 280 na starogradnju. Zatražena je dopuna za 140 zahtjeva, a odbijeno ih je 69.

Ukupan iznos odobrenih potpora trenutno doseže 4,2 milijuna eura, prosječna potpora na razini RH iznosi 8.500 eura, pri čemu je najniža potpora 838, a najviša 26.876 eura.

"Zbog previsoke cijene odbijeno tek 2,8 posto zahtjeva za povrat poreza", istaknuo je ministar.

Pritom, razlozi odbijanja su i u tome što površina nekretnine premašuje zakonom određenu, sukladno broju članova kućanstva, kao i u cijenama kvadrata koje su više od gornje granice dopuštene prosječne cijene. Podsjetimo, prosječne cijene kvadrata za pojedinu lokalnu jedinicu je utvrđivao zagrebački Ekonomski institut na temelju prošlogodišnjih kupoprodajnih transakcija stambenih nekretnina. Pritom stvarna kupoprodajna cijena nekretnine za koju se traži povrat PDV-a može biti veća za 50 posto od utvrđene prosječne cijene za pojedinu lokalnu jedinicu.

Bačić je istaknuo da je zbog previsoke cijene odbijeno tek 2,8 posto zahtjeva, dok su cijene u pristiglim kupoprodajnim ugovorima u većini slučajeva oko razine prosjeka, pa stoga smatra da je mjera "prilično pogođena".

Cijene nekretnina po gradovima i usporavanje rasta

Oko 53 posto odobrenih zahtjeva odnosi se na Grad Zagreb, u Zagrebačkoj županiji 8,5 posto, Primorsko-goranskoj 8,6 posto, Splitsko-dalmatinskoj 7,65 posto, a Osječko-baranjskoj 2,9 posto. U ostalima je to ispod dva posto, a u dobrom dijelu županija i ispod jedan posto.

Od 700-tinjak obrađenih zahtjeva, prosječna ugovorena cijena kvadrata na razini cijele zemlje iznosi 2.330 eura bez PDV-a. Po visini cijene prednjači Dubrovnik s 3.800 eura, Split je drugi s 3.370 eura, slijedi Rijeka s 2.640 eura, dok prosječna cijena kupljenih kvadrata za koje se zahtijeva povrat poreza u Zagrebu trenutno iznosi 2.515 eura.

Bačić je istaknuo i da, iako 700 kupoprodaja možda nije dovoljno velik uzorak, rast cijena nekretnina u 2025. trenutno iznosi oko tri posto u odnosu na lani. Stoga, ustvrdio je da "ovi egzaktni i vrlo relevantni podaci" pokazuju usporavanje rasta cijena stambenih nekretnina.

Zagrebački GUP uskoro dobiva odobrenje

Odgovorio je i na pitanje novinarke oko zagrebačkog GUP-a, podsjetivši kako je Ministarstvo prije 15-ak dana zatražilo potpuno usklađenje s mišljenjem iz ožujka. U tom vremenu je održano niz sastanaka s predstavnicima Grada Zagreba, tako da je Grad ispunio sve postavljene zahtjeve koje je postavilo njegovo i druga ministarstva.

"Grad nam je prije par dana dostavio GUP u potpunosti usuglašen s našim stavovima i ovih dana ćemo vjerojatno odlučiti o GUP-u (...) Iz prvog pregleda, Grad je ispunio sve što je od njih očekivano u našim mišljenjima", izjavio je Bačić, istaknuvši da se odobrenje može očekivati vrlo uskoro.