Što se dogodilo s Azovom nakon pada Mariupolja?
BRIGADA Azov, koju Ukrajinci cijene zbog njene upornosti i zasluga u borbama za Mariupolj, pokušava se oporaviti od teških borbenih gubitaka kako bi mogla igrati snažnu ulogu u sljedećem velikom ukrajinskom napadu. Postrojba se nada regrutirati 6500 novih boraca koji će osigurati obnovljenu borbenu moć.
Dodatno, čelnici Azova pokušavaju osigurati više od 1000 boraca koji su ostali u Rusiji kao ratni zarobljenici. "Spremni smo osloboditi teritorij", poručio je bojnik Bohdan Tavr Krotevič, koji je privremeni zapovjednik brigade i predvodi napore obnove nakon što je pušten iz ruskog zarobljeništva u jesen.
Ukrajinska vlada odredila je Azov, koji je nedavno apsorbirao druge elemente nacionalne garde zemlje, kao jednu od šest "ofenzivnih brigada" koje će predvoditi pokušaj Ukrajine da ponovno zauzme područja pod ruskom okupacijom. Nakon mjeseci uglavnom malih pomaka linija bojišnice, sve se više nagađa o proljetnoj protuofenzivi ukrajinskih snaga, piše Washington Post.
Azov igrao bitnu ulogu i 2014.
Čelnici Azova nastoje nadvladati kontroverze oko krajnje desničarskih korijena brigade, što je rezultiralo time da Azov ne smije primati zapadno oružje. Najnovije regrute Azov privlači ne zbog ultranacionalističke ideologije, već zbog njegove dokazane borbene vještine, tvrde čelnici brigade.
"To je ime koje je, zahvaljujući obrani Mariupolja, postalo poznato u svijetu. Nekad je imalo negativno značenje. Sada ima pozitivno značenje jer ono što radimo funkcionira... Regruti koji nam dolaze to razumiju", rekao je 28-godišnji glavni narednik Maslo tijekom nedavnog treninga izvan Kijeva.
Azov je postao poznat nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin ilegalno zauzeo Krim 2014., dok se loše opremljena ukrajinska vojska borila da uzvrati udarac separatistima koje podržava Rusija u istočnoj regiji Donbas. Azov, tada dobrovoljačka formacija, imao je ključnu ulogu u obrani strateškog grada Mariupolja. Postrojba je kasnije te godine uključena u Nacionalnu gardu Ukrajine.
"Heroji našeg vremena"
Nakon ruske invazije u veljači prošle godine, stotine boraca Azova držale su se tjednima ispod željezare Azovstal u Mariupolju, zajedno s blokiranim civilima. Nastavljali su braniti grad unatoč nedostatku hrane i lijekova usred masovnih ruskih bombardiranja.
Branitelji Mariupolja su se time uzdigli u ono što je ukrajinsko vojno zapovjedništvo nazvalo "herojima našeg vremena". U svibnju su stotine ranjenih vojnika evakuirane. Nekoliko dana kasnije vojni zapovjednici naredili su preostalim snagama iz Azovstala da se predaju, čime je opsada završena.
Krotevič, koji je bio među oko 900 zarobljenih boraca Azova, proveo je prve dane kao ratni zarobljenik u Olenivki, filtracijskom centru u Donjeckoj oblasti pod kontrolom Rusije. Tamo su nekoliko mjeseci kasnije deseci boraca Azova ubijeni u napadu za koji su Rusija i Ukrajina okrivile jedna drugu.
Više od 1000 pripadnika Azova i dalje zarobljeno u Rusiji
Krotevič je proveo sljedeća četiri mjeseca u samici u blizini Moskve, sve dok nije pušten u rujnu u sklopu velike razmjene zatvorenika u kojoj su posredovale Turska i Saudijska Arabija. Prema tom dogovoru, 215 Ukrajinaca, uključujući više od 100 boraca Azova, i skupina stranih državljana oslobođeni su u zamjenu za Viktora Medvedčuka, prokremaljskog ukrajinskog oporbenog političara, kao i ruske borce.
Dva tjedna nakon povratka u Ukrajinu, Krotevič se vratio u jedinicu. Dok se većina oslobođenih ratnih zarobljenika vratila u postrojbu, više od 1000 pripadnika Azova je i dalje zatvoreno u Rusiji. Krotevič navodi kako ti zatvoreni pripadnici Azova predstavljaju oko petinu od oko 6000 Ukrajinaca koji se drže kao zarobljenici.
Vođe jedinica neuspješno su zagovarale više razmjena. "Došao sam do zaključka da je najbrži način da oslobodimo naše zarobljenike da zarobimo više ruskih vojnika i da završimo ovaj rat našom pobjedom", naglasio je Krotevič. Ogromni transparent u središtu Kijeva s natpisom "Oslobodite branitelje Azovstala" svjedoči o osjećajima mnogih Ukrajinaca.
"Nemamo političkih ambicija"
Ipak, ratne zasluge nisu u potpunosti zasjenile kontroverzu oko ultranacionalističke povijesti brigade te povezanosti s osobama koje su zagovarale ksenofobične i rasističke stavove. Čelnici Azova odbacili su optužbe za fašizam i rasizam. Putin i drugi ruski čelnici često koriste Azov kao opravdanje za "denacifikaciju" Ukrajine.
Vrhovni ruski sud je 2022. službeno proglasio Azov terorističkom skupinom. Krotevič je kazao da jedinica nema političkih ambicija i provodi istrage o svim slučajevima krajnje desnog ekstremizma koje identificira. "Kao vojna jedinica dijelimo stav države i vlade", tvrdi.
Dodao je kako su Rusi sve one koji su uzeli oružje za obranu Ukrajine označili kao opasne "nacionaliste". Michael Colborne, koji je napisao knjigu o pokretu Azov, smatra da se fokus jedinice s vremenom pomaknuo s ideologije na vojnu učinkovitost.
Meta uklonila Azov s popisa opasnih organizacija
Predviđa da će svi preostali ekstremno desničarski elementi unutar Azova vjerojatno nastaviti biti "razvodnjeni" kako postrojba bude rasla i da je to pitanje postalo manje važno jer se Ukrajina suočava s egzistencijalnom prijetnjom. "U Ukrajini, termin nacionalist ili patriot trenutno opisuje jako puno ljudi", naglasio je Colborne.
Meta, matična Facebookova tvrtka, ove godine uklonila je Azov s popisa opasnih pojedinaca i organizacija, navodeći razliku između vojne skupine i političkog pokreta. Unatoč očitoj evoluciji Azova, brigada ne dobiva gotovo nikakvo oružje od zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Države.
21-godišnji regrut iz Azova iz grada Ternopila na zapadu zemlje, koji prema pravilima brigade nije smio dati svoje ime, rekao je da je mjesecima čekao priliku da se pridruži brigadi. Kontroverzu oko korijena Azova je opisao kao "prenapuhanu priču".
"Ne postoje situacije bez izlaza"
"Ovdje dolaze vjerojatno najmotiviraniji ljudi. Mogu biti siguran da će me moj suborac moći pokriti, zaštititi. I ja ću učiniti isto", objasnio je. Maslo, kojeg je Rusija također zarobila prošle godine i proveo je mjesec dana u bolnici oporavljajući se od ozljeda koje je pretrpio, rekao je da bi snalažljivost Azova mogla pomoći u kompenzaciji nedostatka naprednog naoružanja.
Najavljuje da će Azov "izmisliti nešto ni iz čega". Čelnici postrojbi kažu da novačenje ide dobro, no odbili su otkriti točne brojke. "Većina bi pretpostavila da će rat brzo završiti ili da će ga netko drugi dobiti umjesto nas. To se nije dogodilo. Dakle, pokušavamo objasniti civilnom stanovništvu zemlje da su nam potrebni da nam pomognu u oslobađanju teritorija", govori Krotevič.
Upitan o nadolazećoj ofenzivi, Krotevič koristi primjer Prvog rusko-čečenskog rata, kada su čečenske snage usvojile strategiju zauzimanja malih gradova kako bi ih iskoristile kao polugu za povratak područja pod ruskom kontrolom. Sugerirao je da bi Ukrajina mogla učiniti isto.
Potvrdio je kako će se Azov u budućim borbama oslanjati na iskustva iz obrane Mariupolja. "Naše iskustvo s Azovstalom nam govori da ne postoje situacije bez izlaza", zaključio je.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati