DIJELOVI najvećih azijskih gradova mogli bi biti pod vodom do 2100. godine zbog porasta razine mora, navodi se u novoj studiji koja analizira utjecaj klimatskih promjena i prirodne oceanske fluktuacije. Razina mora već je u porastu zbog povećanja temperature oceana i neviđene razine otapanja leda uzrokovane klimatskim promjenama.

No, izvješće objavljeno u časopisu Nature Climate Change nudi novi uvid i upozorenja o tome kakve bi posljedice mogle biti za milijune ljudi, prenosi CNN.

Iako su mnogi azijski obalni gradovi već u opasnosti od poplava, studija sugerira da je prethodna analiza podcijenila stupanj porasta razine mora i poplave uzrokovane prirodnim fluktuacijama oceana.

Budući da prirodne fluktuacije imaju visok stupanj varijabilnosti, njihov je utjecaj teško kvantificirati. No studija je pokazala da će s maksimalnim mogućim utjecajem prirodnih fluktuacija u kombinaciji s očekivanim posljedicama klimatskih promjena, nekoliko velikih obalnih gradova u jugoistočnoj Aziji biti pogođeno porastom razine mora.

U Manilli se očekuju 18 puta češće poplave

Na primjer, za filipinsku prijestolnicu Manilu studija predviđa da će obalne poplave u sljedećem stoljeću biti 18 puta češće nego prije, isključivo zbog klimatskih promjena. No, kad se uzmu u obzir prirodne fluktuacije u razini mora, učestalost obalnih poplava bit će do 96 puta češća nego prije, otkrila je studija.

Lourdes Tibig, savjetnica za klimatske znanosti Instituta za klimu i održivost gradova na Filipinima, rekla je da otkrića studije naglašavaju hitnost rješavanja klimatskih promjena: "Svijet mora djelovati na klimatske promjene s daleko više žurnosti i ambicija kako bi se zaštitili milijuni ljudi koji žive u obalnim gradovima".

Manila ima 13 milijuna stanovnika i nije usamljeni primjer. Studija koju su proveli znanstvenici iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS), Sveučilišta La Rochelle u Francuskoj i Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja (NCAR) u Sjedinjenim Američkim Državama otkrilo je da su u posebno rizičnoj situaciji glavni grad Tajlanda Bangkok, vijetnamski Ho Chi Minh City i Yangon u Mjanmaru, baš kao i Chennai i Kalkuta u Indiji, te neki tropski otoci na zapadu Tihog i Indijskog oceana.

Porast razine mora uz zapadne obale Sjedinjenih Američkih Država i Australije također će biti sve veći, sugerirala je studija.

Više od 50 milijuna ljudi ugroženo

Samo u spomenutim azijskim gradovima više od 50 milijuna ljudi moglo bi se naći na udaru porasta razine mora, od čega gotovo 30 milijuna u Indiji. U Bangkoku živi najmanje 11 milijuna ljudi, u Ho Chi Minh Cityju više od 9 milijuna, a u Yangonu oko 5.6 milijuna.

Promjene razine mora detaljno opisane u izvješću vjerojatno će se dogoditi krajem 21. stoljeća. Međutim, bude li se emisija stakleničkih plinova povećavala, prijetnja će biti sve veća, upozorili su autori. NCAR-ov znanstvenik Aixue Hu, jedan od autora studije, rekao je da bi političari i šira javnost trebali biti zabrinuti zbog ovih potencijalnih prijetnji. "Moramo se pripremiti za najgore", rekao je Hu.

Prema priopćenju NCAR-a, studija je utvrdila da bi prirodni događaji poput El Niña, vremenskog fenomena za koji se zna da čini veći dio zapadnog Tihog oceana, Australije i Azije toplijima nego inače, mogli ubrzati očekivani porast razine mora zbog klimatskih promjena za 20-30%, što također povećava rizik od ekstremnih poplavnih događaja.

Klimatske promjene već su pokrenule nezabilježene ekstremne poplave u azijsko-pacifičkoj regiji u prošloj godini. Analiza Kopernikove službe za klimatske promjene Europske unije opisala je 2022. godinu kao "godinu klimatskih krajnosti", što uključuje smrtonosne poplave u Pakistanu i raširene poplave u Australiji.

Temperature oceana najviše u povijesti

Istodobno, temperature oceana su najviše u povijesti i očekuje se da rasti i dalje. Izvještaj Nacionalne uprave za oceane i atmosferu iz siječnja ističe da su temperature oceana prošle godine bile rekordno visoke, odnosno da su nadmašile prethodni rekord iz 2021. godine.

Prošle četiri godine bile su najtoplije četiri godine zabilježene kad je riječ o oceanima.

"Nažalost, predviđamo da će i 2023. biti toplija od 2022.", rekao je u siječnju Gavin Schmidt, klimatski znanstvenik u NASA-i.