Azijske burze porasle
NA AZIJSKIM su burzama cijene dionica porasle nakon velikih gubitaka u prethodnih tjedan dana jer su ulagače ohrabrili dobri gospodarski pokazatelji iz Kine i stabilnost tečaja juana.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u plusu 0,6 posto, nakon što je u prethodnih devet dana potonuo više od 8 posto.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 0,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Šangaju porasle između 0,1 i 0,9 posto.
Dobri podaci o kineskoj vanjskoj trgovini
Azijske ulagače ohrabrili su bolji nego što se očekivalo podaci o kineskoj vanjskoj trgovini.
Izvoz je u srpnju porastao 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su analitičari očekivali pad. Uvoz je, pak, oslabio manje nego što se očekivalo, što pokazuje da je kinesko gospodarstvo otpornije na trgovinski rat sa SAD-om nego što se mislilo.
Zahvaljujući tome, prekinut je negativni niz na azijskim burzama koje su pod pritiskom od polovice prošloga tjedna, kada je predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio Kini uvođenjem carina na daljnjih 300 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz.
Kina je, pak, početkom tjedna odgovorila slabljenjem tečaja juana prema dolaru, što je Trump nazvao valutnom manipulacijom.
U strahu da će taj sukob naštetiti svjetskom gospodarstvu, jučer su središnje banke Indije, Novog Zelanda i Tajlanda neočekivano smanjile kamatne stope.
"Odluke tih središnjih banaka da reagiraju brzo i čvrsto dodatno su ojačale zabrinutosti od globalne recesije. To također znači da bi i američki Fed trebao reagirati”, kaže Rodrigo Catril, strateg u National Australia Banku.
Fed sklon smanjenju kamata
Jučer je Charles Evans, predsjednik ogranka Feda u Chicagu, kazao da je sklon smanjenju kamata kako bi se potaknula inflacija i podržao rast gospodarstva u ovim uvjetima trgovinskih tenzija.
Stoga sada trgovci na tržištu novca procjenjuju da je gotovo sigurno da će američka središnja banka i u rujnu smanjiti kamatne stope za daljnjih 0,25 postotnih bodova, nakon što je to učinila prije desetak dana.
Pozitivno na tržišta utječe i stabilnost kineskog juana posljednjih dana, nakon što je početkom tjedna njegov tečaj prema dolaru skliznuo na najnižu razinu u 11 godina, što je izazvalo strahovanja da će Kina koristiti i tečaj valute u trgovinskom ratu sa SAD-om.
Slabljenjem juana, naime, kineski proizvodi na inozemnim tržištima postaju cjenovno konkurentniji, dok američki postaju skuplji na kineskom tržištu.
Stabilnost tečajeva
I na valutnim se tržištima jutros trguje mirnije nego proteklih dana, no i dalje vrlo oprezno.
Tečaj dolara kreće se oko 106,20 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 106,30 jena.
Američka je valuta stabilna i u odnosu na europsku pa se cijena eura kreće oko 1,1210 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1205 dolara.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,52 boda.
Cijene su se nafte, pak, oporavile nakon višednevnog pada. Cijena barela na londonskom tržištu skočila je jutros za 1,53 dolara, na 57,76 dolara, dok je na američkom tržištu porasla 1,50 dolara, na 52,60 dolara.
No, cijene se i dalje kreću oko najnižih razina od siječnja.