NA AZIJSKIM su burzama cijene dionica oštro pale jer su ulagači zabrinuti zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i jer se boje jačanja trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7.30 sati u minusu 1,4 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks potonuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,9 i 2,2 posto.

Osim azijskih burzovnih indeksa, u minusu su i američki terminski indeksi, što znači da se na početku današnjeg trgovanja na Wall Streetu može očekivati daljnji pad cijena dionica, nakon što su u petak potonule više od 2 posto.

Vrativši se s vikenda, ulagači su naišli na niz razloga za zabrinutost, s obzirom na to da podaci pokazuju da se rast svih najvećih svjetskih gospodarstava – od SAD-a do Kine i Japana – usporava.

Sutra Britanci glasaju o Brexitu

Osim toga, u utorak bi se u britanskom parlamentu trebalo glasati o dogovoru o rastavi između Velike Britanije i Europske unije, a čini se malo vjerojatnim da će premijerka Theresa May dobiti potporu za taj dogovor, zbog čega rastu strahovanja od neurednog izlaska Britanije iz EU-a u ožujku.

Strah zbog Huaweija

Ulagači se, nadalje, boje zaoštravanja odnosa između SAD-a i Kine nakon što je u Kanadi uhićena Meng Wanzhou, financijska direktorica Huaweija i kći osnivača tog telekomunikacijskog diva.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je da se Meng odmah oslobodi, no njoj prijeti izručenje u SAD jer je uhićenje povezano s kršenjem američkih sankcija Iranu.

Vlasti SAD-a, naime, vode istragu zbog sumnji da je Huawei od 2016. prodavao proizvode proizvedene u SAD-u Iranu i drugim zemljama koje su pod američkim sankcijama.

Premda američki dužnosnici poručuju da je ovo pravosudno pitanje i nije povezano s trgovinskim pregovorima, očekuje se da će ovaj slučaj dodatno zakomplicirati ionako složene odnose između dva najveća svjetska gospodarstva.

"Najviše zabrinutosti na tržištima povezano je trenutno s trgovinskim sukobom između SAD-a i Kine te slučajem Huawei”, kaže Soichiro Monji, ekonomist u tvrtki Daiwa SB Investments.

Što se, pak, tiče carinskog primirja, koje su prije tjedan dana postigli predsjednici SAD-a i Kine Donald Trump i Xi Jinping, Bijela kuća je poručila da će to primirje i pregovori trajati do 1. ožujka.

Ako do tada ne bude postignut trgovinski dogovor, Washington će nastaviti uvoditi carine na uvoz kineskih proizvoda, kazao je u nedjelju američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer.

Dolar pod pritiskom

A na valutnim je tržištima dolar pod pritiskom jer su u petak i podaci s američkog tržišta rada pokazali da se rast tamošnjeg gospodarstva usporava, što znači da će Fed vjerojatno usporiti tempo povećanja kamata.

U studenome je u SAD-u otvoreno 155 tisuća novih radnih mjesta, manje od očekivanja i znatno manje nego mjesec dana prije kada je broj zaposlenih porastao za 235 tisuća.

"Ulagači su očekivali snažnije rezultate s tržišta rada. Nešto su slabiji, no dat će Fedu razloga za raspravu kako oblikovati politiku za iduće godine”, kaže Charlie Ripley, strateg u tvrtki Allianz Investment Management.

Još donedavno američka središnja banka signalizirala je da će nastaviti s povećanjem kamata u idućoj godini jer su gospodarstvo i inflacija rasli.

No posljednjih tjedana sve su češće poruke iz Feda da se rast svjetskog gospodarstva usporava, što bi moglo negativno utjecati i na američko gospodarstvo dok inflacijski pritisci slabe zbog oštrog pada cijena nafte.

Doduše, i dalje se očekuje da će Fed polovicom prosinca još jednom, četvrti put ove godine, podići kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

No sada su procjene o povećanju kamata u idućoj godini smanjene. Prije se očekivalo povećanje cijene novca u tri navrata, a sada samo jednom.

Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros skliznuo na 96,39 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 96,58 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu pao 0,4 posto, na 112,30 jena.

Američka je valuta oslabjela i u odnosu na europsku pa je cijena eura porasla 0,5 posto, na 1,1435 dolara.

A cijene nafte nastavile su rasti jer su u petak članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Rusija dogovorile smanjenje proizvodnje od siječnja za 1,2 milijuna barela dnevno.

Zahvaljujući tome, jutros je na londonskom tržištu cijena barela porasla 0,8 posto, na 62,15 dolara.