I ČETIRI dana nakon što se mali zrakoplov zabio u najviši neboder u Pekingu, pri čemu je poginuo pilot - jedina osoba u letjelici - a ozlijeđeno je 13 ljudi, još uvijek nije jasno kako je i zašto do nesreće došlo. Jedino službeno očitovanje kineskih vlasti do sada je šturo izvješće od 60 riječi u državnom listu Beijing Daily, unatoč tome što se nesreća dogodila samo nekoliko kilometara od Zhongnanhaija, sjedišta Komunističke partije.

Sudar koji se dogodio u petak ostavio je rupe na pročelju CITIC tornja sa 109 katova, koje su u međuvremenu sanirane. Dramatične snimke incidenta uklonjene su s interneta u Kini, a najmanje tri zrakoplovne tvrtke potvrdile su za BBC da im je naređeno da obustave letove lakih zrakoplova. Odbile su dati detalje, navodeći da su dobile upute da o tome ne govore.

Potpuna informacijska blokada

U nastalom informacijskom vakuumu bujaju nagađanja o tome kako je zrakoplov uopće uspio ući u zračni prostor grada koji ima neke od najstrožih kontrola na svijetu. Kini cenzura nije strana. Kritike na račun partije, državnog vrha ili vlade su rijetke, a sve rasprave koje se smatraju kritičnima, imaju političke implikacije ili se dotiču osjetljivih tema brzo se uklanjaju.

No ovaj put cenzura je otišla puno dalje. S kineskih društvenih mreža uklonjene su čak i fotografije i memovi nebodera koji nisu povezani s incidentom.

Zgrada, oblikovana poput tradicionalne kineske posude za vino, lokalna je znamenitost. Mnogi je smatraju sretnom amajlijom, a mladi koji se nadaju sreći, od uspjeha na ispitima do pronalaska posla, posjećuju je ili dijele njezine fotografije na internetu uz kratku molitvu.

Cenzorski mehanizam ovaj je put pokrenut tako brzo i temeljito vjerojatno zato što pekinško vodstvo "još nije posve sigurno što se dogodilo", smatra Manya Koetse, voditeljica biltena Eye on Digital China. "Ovo je vrlo neobičan incident", kaže ona, dodajući da dovodi u pitanje kompetentnost vlade i prijeti "važnim partijskim narativima".

Sigurnosni propust u strogo čuvanom zračnom prostoru

Čak ni zrakoplovne tvrtke koje su za BBC potvrdile da su vlasti nakon incidenta prizemljile lake zrakoplove nisu htjele reći ništa više. "Naređeno nam je da o tome ne govorimo. Molim vas, pitajte nekog drugog", rekla je zaposlenica jedne pekinške škole za obuku pilota. Druga tvrtka iz Chengdua odbila je otkriti od koje je vlasti stigla uputa te je odmah prekinula poziv.

Peking ima trajnu zonu zabrane letenja koja se prostire na oko 100 četvornih kilometara iznad njegove političke jezgre, obuhvaćajući Trg Tiananmen i Zhongnanhai, strogo čuvani kompleks u kojem žive i rade najviši čelnici zemlje.

Opisujući incident kao "golem sigurnosni propust", kineski analitičar Bill Bishop napisao je na X-u: "Da je let potrajao još samo nekoliko sekundi, zrakoplov se mogao srušiti na Zhongnanhai... To bi izazvalo potres u pekinškom sigurnosnom sustavu".

Peking je nedavno, navodeći sigurnosne razloge, postrožio i propise o dronovima, koji se sada moraju registrirati prije ulaska i izlaska iz glavnog grada.

"Činjenica da je mali zrakoplov, znatno veći od većine dronova, uspio preletjeti dobar dio grada i približiti se Zhongnanhaiju politički je neugodna i predstavlja golem sigurnosni propust", kaže Raymond Kuo, potpredsjednik za istraživanja u Chicago Council of Global Affairs.

Moglo se raditi o pogrešci pilota ili mehaničkom kvaru, kaže Kuo, ali dodaje kako je "potencijalno mogao biti i namjeran".

Prema podacima servisa za praćenje letova Flightradar24, radilo se o dvosjedu Aurora SA60L s jednim motorom, koji proizvodi kineska tvrtka Sunward Aircraft. Zrakoplov je dug 6.9 metara, s rasponom krila od 8.6 metara, a dizajniran je za panoramske letove, zračno snimanje i rekreacijsko letenje.

Usporedbe s 11. rujna i Hladnim ratom

Izvan Kine, incident od petka neke je podsjetio na trenutak kad su čuli za napade 11. rujna 2001., kada su otmičari zabili putničke zrakoplove u dva njujorška nebodera i usmrtili tisuće ljudi. "Ovo je ista vijest kakvu sam čuo kad je zrakoplov udario u prvi toranj 11. rujna", napisao je jedan korisnik na Redditu.

Chong Ja Ian, nerezidentni znanstvenik pri Carnegie China, kaže da je bliža paralela incident iz svibnja 1987. pred kraj Hladnog rata, kada je njemački amaterski pilot Mathias Rust sletio svojim lakim zrakoplovom na Crveni trg u Moskvi.

"Njegov let i slijetanje razotkrili su ozbiljne propuste u sovjetskom sustavu protuzračne obrane. Taj je incident doveo do smjene nekoliko visokih časnika zaduženih za protuzračnu obranu i sigurnost", kaže Chong.

Slično tome, dodaje, neki bi dužnosnici mogli biti smijenjeni sa svojih položaja zbog nesreće u Pekingu. To što se mali zrakoplov zabio u CITIC toranj znači da bi to mogao učiniti i dron ili projektil, što je prilično neugodno za sigurnosne službe odgovorne za Peking.