PREDSJEDNIK Zajedničkog vijeća općina (ZVO) Dejan Drakulić objavio je da se odgađa otvaranje izložbe “Srpkinja, heroina Velikog rata”, koja je trebala biti održana u Vukovaru. "S obzirom na događanja i zahtjev gradonačelnika za odgađanje izložbe želimo poslati poruku mira i razumijevanja. Odlučili smo smo da otvaranje izložbe odgodimo za mjesec prosinac" rekao je Drakulić.

Vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček, podsjetimo, zatražio je od organizatora izložbe - Srpskog kulturnog centra Vukovar, Zajedničkog vijeća općina i Generalnog konzulata RS, da "izvan studenoga" odgode izložbu čije je otvaranje zakazano za 11. studenoga, ocijenivši to neprimjerenim u mjesecu kad se Danima sjećanja na žrtvu Vukovara odaje počast 2717 poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civila.

Galerija

Autor izložbe: Očigledno smeta reč Srpkinja!

Medijima se mailom oglasio Dimitrije Vujadinović, autor izložbe Srpkinja. Reakciju iz maila prenosimo u cijelosti, u izvornom obliku:

"Burnu reakciju u Hrvatskoj ustvari izazvao je sam naziv izložbe. Očigledno smeta reč Srpkinja! Političari u Srbiji jedva su to dočekali. Niko od zvaničnika koji su reagovali u obe države, nije se potrudio da nešto više sazna o temi i načinu prezentacije. Kao kulturolog ja sam tako i prišao ovoj temi, koja je, nažalost, ostala nepoznata široj javnosti.

Nesretni tragični kontekst Prvog svetskog rata doveo je do značajne društvene promene položaja žena u svim zaraćenim državama. Već u drugoj godini rata nemačke žene organizuju pobune, posebno u Kelnu, tražeći prekid rata, uspostavljanje mira i bolje uslove života. U Beču žene prodaju garderobu i nakit da bi obezbedile hranu za porodicu. U Italiji žene osnivaju i  masovno se pridružuju pokretu „Hleb i ruže“, posebno u Torinu, tražeći da se njihovi očevi, supruzi i deca momentalno vrate sa fronta.

"Opšta poruka izložbe je jasno antiratna"

U Rusiji žene februara 1917. godine u  Petrogradu podižu „Hlebnu pobunu“,  koja dovodi do pada cara. U Velikoj Britaniji žene masovno napuštaju seoske poslove, postaju fabričke radnice, odlaze u pabove  (gde piju pivo i javno puše) i na zaprepašćenje većine Britanaca  osnivaju ženski fudbalski klub. U Francuskoj moda se iz osnova okreće i nastupaju kreacije Koko Šanel. Velika emancipacija žena, makar bila i privremena, u svim evropskim državama prikazana je na ovoj izložbi.

Najviše primera ima iz Srbije, koja je bila pod okupacijom. To su konkretni primeri „običnih“ žena  – baka, majki, sestara i ćerki, koje nisu učestvovale neposredno u ratu, već su ostale kod kuće čuvale decu i starije, brinule se o održavanju doma i običaja i stalno strepele za život svojih koji su bili na frontu. Nisu se žalili niti kukale. One su očuvali ognjište na koje su, oni srećnici koji su preživeli rat, mogli da se vrate. Posebno je kroz nekoliko primera obrađena tema obrazovanih žena koje su trpele teror.

Upravo kroz tu konkretnost prikazuje se univerzalnost teme primenjive na sve „obične“ žene na domaćem frontu u zaraćenim državama koje su se svakodnevno, na razne načine, snalazile da porodici obezbede „koricu hleba“. Opšta poruka izložbe je jasno antiratna. U svakom ratu i onaj koji se oseća kao pobednik, kao i poraženi su gubitnici. U ratnim stradanjima nema pobednika!

Posebno me je iznenadila reakcija ministarke kulture gospodje Nine Obuljen Koržinek, koju i lično poznajem, dok je bila istraživač u kulturi, i koja se, bar u tom periodu, zalagala za mir i rodnu ravnopravnost.

Moja namera, kao autora, je apsolutno jasna. Ako se prikaz svakodnevnih muka i stradanja žena u ratnim uslovima i antiratne poruke izložbe ne uklapaju u obeležavanje vukovarske tragedije, to je već nešto drugo od sadržaja same prezentacije teme. Nadam se da će izložba biti prikazana u nekom drugom terminu i bez politizacije, koja je potpuno neprimerena temi kojom se bavi", napisao je Vujadinović.

Noć uoči planiranog otvaranja izložbe osvanule slike četnika i transparenti

U noći uoči planiranog otvaranja, zgrada ZVO-a, gdje se izložba o Srpkinjama u Prvom svjetskom ratu trebala održati, u Vukovaru oblijepljena je plakatima i fotografijama iz vremena opsade grada 1991. Na fasadi i prozorima pojavile su se slike pripadnika JNA i paravojnih postrojbi, među kojima su fotografije zarobljenih civila i branitelja, prizori s Veleprometa i masovnih grobnica, kao i vojnici s oružjem. Uz njih su istaknuti i natpisi “Ko o čemu – Srbi o herojima” te “Vlada RH ili RSK!?”.

Fotografije su, prema objavi na Facebooku, postavili pripadnici navijačke grupe Bad Blue Boys Vukovar, koji su poručili da je riječ o njihovoj reakciji na najavljenu izložbu. Naveli su kako im nije jasno “čemu vraćanje toliko duboko u prošlost, pored tolikih srpskih heroja iz ne baš tako davnih ratova”.

Nakon incidenata koji su pratili Dane srpske kulture u Splitu i Zagrebu, te zbog pojačanih napetosti u tjednu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, otvaranje izložbe postalo je neizvjesno.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je da održavanje izložbe u ovom trenutku smatra neprimjerenim.
"U ovom trenutku povišenih tenzija zaista ne vidim smisao da konzulat Republike Srbije u Vukovaru, u tjednu kada se sjećamo najveće traume iz Domovinskog rata i prisjećamo se žrtava, organizira takve događaje. To mi nije prihvatljivo", rekla je Obuljen Koržinek.

Predsjednik Zajedničkog vijeća općina Dejan Drakulić sada je potvrdio da se otvaranje izložbe odgađa.

Otkazana i književna večer

Podsjetimo, Udruga za kulturu, umjetnost i međunarodnu suradnju Adligat iz Beograda priopćila je da je otkazana književna večer u okviru Dana srpske kulture u Hrvatskoj na kojoj je trebala sudjelovati u srijedu u Vukovaru, što organizatori nisu željeli komentirati već su najavili priopćenje.

Na književnoj večeri "Mitrov danak - pjesnički sastanak" Adligat je trebao predstaviti rad Muzeja knjige i putovanja te, uz ostalo, i zbirke vezane za Hrvatsku, uključujući pisma Miroslava Krleže.

"Zar ni kordon policije ne bi bio dovoljan da nas zaštiti? Predavanje o muzeju i čitanje poezije pretvoriše se u - junačko djelo! Kažu, nepogodan je studeni jer podsjeća na period kada su činjeni zločini. A kada nije bilo zločina, svih nad svima?", upitao je u priopćenju počasni predsjednik Adligata Viktor Lazić.