ODGOVOR Izraela na Hamasov krvavi pohod 7. listopada primjer je kako ne reagirati na teroristički napad, smatra australski specijalist za terorizam Levi West, koji je ovaj tjedan gostovao u Zagrebu. U raspravama o 7. listopadu i ratu u Pojasu Gaze dvije se činjenice moraju prihvatiti kao istodobno točne: napad Hamasa u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi bio je strašan zločin, no jednako je strašan i izraelski vojni odgovor na taj teroristički čin, istaknuo je West u razgovoru za Hinu.

Australski akademik, međunarodno priznati specijalist za terorizam, na poziv australskog veleposlanstva boravio je u Zagrebu, gdje je održao predavanja pred studentima i diplomatima. West smatra da je reakcija Izraela na Hamasov napad "strateški katastrofalna".

"Mislim da će ta reakcija ostati upamćena ne samo kao primjer kako ne treba reagirati, nego i kao dokaz koliko terorizam može biti učinkovit, jer je jedan od njegovih glavnih ciljeva upravo narušavanje strateškog odlučivanja neprijatelja", istaknuo je West. Dodao je kako ga je začudilo to što se zemlja s tolikim protuterorističkim iskustvom tako drastično preračunala.

"Usprkos svim njegovim nedostacima, sklon sam Izraelu"

"Mogu shvatiti zašto je taj odgovor bio vođen emocijama, politikom i takvim stvarima, no smatram da su u jednom trenutku trebali udahnuti, shvatiti da trebaju razmišljati strateški, pa rekalibrirati svoj odgovor", nastavio je West, koji je, "usprkos svim njegovim nedostacima", sklon Izraelu, zemlji u kojoj mu živi mnogo prijatelja.

West po pitanju rata u Gazi povlači paralelu sa sedamdesetima i terorizmom "nove ljevice", skupinama poput PLO-a, Baader-Meinhofa, Weather Undergrounda ili Crvenih brigada. Njima je pokretačka snaga bio vijetnamski rat, percipiran kao simbol američkog imperijalizma.

West predviđa da će ofenziva u Gazi "barem jednoj generaciji" predstavljati jednaku "pokretačku snagu", bilo da je riječ o sekularnoj ljevici, islamistima, Palestincima ili nekoj drugoj skupini. Vijetnamski rat bio je prvi televizijski rat, a onaj u Gazi se uživo prenosio na društvenim mrežama, nastavio je West.

"Temeljna strateška logika terorizma uvijek je ista"

Zaključio je da će neizbrisivi dokazi o stradanjima zauvijek ostati temelj za političko suprotstavljanje Izraelu, SAD-u i Zapadu. Australac u svom radu stavlja velik naglasak upravo na informacijske taktike terorističkih skupina. U svojoj disertaciji seže duboko u povijest tog fenomena, analizirajući čak i ruski terorizam iz 19. stoljeća.

West ističe da se od ruske Narodne volje pa sve do suvremenog Hamasa "temeljna strateška logika terorizma" nije mijenjala: i dalje je riječ o dubokom uvjerenju da se nasiljem može ostvariti politički cilj. Ono što se promijenilo jesu tehnološki alati i oblici nasilja, koji postaju sve šokantniji kako bi lakše privukli pozornost globalne javnosti.

Ruskim je anarhistima tako uvelike pomogla pojava telegrafa, ali i povijesna slučajnost: kada su 1881. godine u Sankt Peterburgu ubili cara Aleksandra II., ondje se zatekao jedan od prvih britanskih dopisnika pa je vijest odmah završila na naslovnicama europskih medija.

"Pogrešno je svu krivnju svaliti isključivo na društvene mreže"

Na posve jednak način, navodi West, Islamska je država koristila Twitter za propagandu, regrutaciju i inspiriranje sljedbenika, kombinirajući ga s obezglavljivanjem kao metodom za koju je znala da će zgroziti svijet.

Ipak, West poručuje da je pogrešno svu krivnju svaliti isključivo na društvene mreže. Naglašava da su uzroci radikalizacije višeslojni te da je mnoštvo ljudi bilo radikalizirano i prije pojave interneta.

Zbog toga West rješenje vidi u uvođenju opsežne medijske pedagogije već od osnovne škole. Njegova zemlja predvodnik je u zaštiti maloljetnika na internetu i njihova mentalnog zdravlja. Krajem prošle godine postala je prva država koja je zabranila pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina.

"Kao što često ponavljam, nedostajat će nam demokracija kad je više ne bude"

West upozorava da je kontekst u kojem teroristi danas djeluju puno kompleksniji nego u prošlom desetljeću. Usprkos tome, zapadne vlade izdvajaju sve manje sredstava za antiterorističke aktivnosti jer su im proračuni već opterećeni velikim izdvajanjima za obranu u trenutku kad se u europskom susjedstvu vode konvencionalni ratovi.

Antiterorizmu tako ostaju samo "mrvice", rekao je. No, ono što Westa brine u široj slici jest održivost same demokracije. "Demokracija se oslanja na informacijsko okruženje u kojem možemo znati što je istinito, a što je neistinito.

Ona ovisi o političarima dobre volje koji žele sačuvati demokratske institucije, kao i o nekim osnovnijim stvarima poput minimalnog standarda za stanovništvo kako ono ne bi samo preživljavalo, već i napredovalo", dodao je.

West smatra da globalni trendovi danas idu u suprotnom smjeru te upozorava na povijesno pravilo: kada "mase" procijene da sustav za njih ne funkcionira, one mu jednostavno okrenu leđa. "Kao što često ponavljam, nedostajat će nam demokracija kad je više ne bude", zaključio je.