STUDIJA koju je izradila NASA pokazuje da se vječni morski led na Arktiku topi brže nego što se dosad pretpostavljalo otprilike 9 posto u jednom desetljeću.

Ako se takav ritam nastavi i sljedećih nekoliko desetljeća, vječni morski led najvjerojatnije će nestati do kraja stoljeća zahvaljujući porastu temperature i uzajamnom djelovanju leda, oceana i atmosfere, priopćila je NASA.

Studija pokazuje da se temperatura na Arktiku povećava za 1,2 stupnja u desetljeću.

Otapanje toga leda neće povisiti razinu mora, ali može znatno utjecati na ljetne brodske rute, cvjetanje planktona, oceanski strujni sustav te globalnu klimu.

´Ako vječni ledeni pokrov, koji se sastoji pretežito od debelih višegodišnjih santi, nestane, cijela će se klima i ekologija Arktičkog mora promijeniti´, ističe NASA-in istraživač Josefino Comiso koji je izradio studiju.

On je za prikupljanje informacija koristio satelitske podatke prateći stanje arktičkog morskog leda i kretanje temperature od 1978. do 2000.

Rezultati pokazuju da bi se ritam otapanja leda mogao ubrzati zahvaljujući međudjelovanju leda, oceana i atmosfere. Kako temperatura na Arktiku raste, ljetni se ledeni pokrov povlači i ocean apsorbira više sunčeve topline. Zagrijaniji gornji slojevi mora potom otapaju veću količinu leda. Toplija voda može usporiti proces smrzavanja u jesen, a to opet dovodi do tanje ledene kore u zimu i proljeće. Morski je led time podložniji otapanju idućega ljeta.

Gledano kratkoročno, smanjenje ledenoga pokrova otvorilo bi nove brodske rute kroz arktički krug. Masovno otapanje moglo bi povećati biološku produktivnost jer otopljeni led pluta i pruža stabilan sloj pogodan za razvoj planktona.

Utjecaj bi se osjetio i na regionalnu te globalnu klimu jer ljetni morski led sada reflektira sunčevu svjetlost natrag u svemir čime se hladi površina Zemlje te zagrijava atmosfera.