index.hr index.hr

Antologija hrvatske kratke priče naišla na veliko zanimanje javnosti

11:21, 25. svibnja 2003.
Antologija hrvatske kratke priče "Goli grad", koja je predstavljena na netom završenom petodnevnom Drugom Festivalu europske kratke priče, naišla je na veliko zanimanje javnosti.

Sastavljač Krešimir Bagić, prema vlastitom priznanju, suočio se s većim zanimanjem medija nego kod pojave ijedne od svojih ranijih deset autorskih i tri izdanja u kojima je bio urednik.

Smatra da to potvrđuje vodeći status žanra kratke priče u hrvatskoj javnosti te da kratka priča spretno i na dohvat publici vješto kombinira elemente trivijalnog i visoke kulture. "Procvat kratke priče povezan je s promjenom komunikacijskog oblika, fragmentacijom iskustva i gubljenjem povjerenja u velike priče", rekao je Bagić Hini.

"Okvir za uvrštavanje 17 reprezentativnih između pedesetak 'kratkopričaša' jest da su se pojavili između 1980. i 2000.", kazao je osvrnuvši se se na polemiku s kritičarem Velimirom Viskovićem koji mu je zamjerio zašto nije uvrstio starije pisce poput Pavla Pavličića, Gorana Tribusona, i mlađe Viktora Ivančića, Gordana Nuhanovića, Igora Štiksa i druge.

"Spomenuti autori nisu se pojavili u tom vremenu", pojasnio je Bagić.

Visković je u ponedjeljak, na predstavljanju "Golog grada", također zamjerio "kolegi Krešimiru Nemecu", kako je greškom više puta nazvao Bagića, zašto u antologiji nema više žena, poput Dubravke Ugrešić, Julijane Matanović i drugih.

"Kratka priča očito nije ženski žanr. One se više okreću romanima, biografijama i dnevnicima, što su uočile i ranija slična izdanja u Hrvatskoj", kazao je Bagić i dodao: "Radi se o antologiji u koju sam pokušao uvrstiti literarno najuspjelije predstavnike najzanimljivijih modela i stilova, a ne o panorami kratke priče".

Prijelomnim trenutkom smatra pojavu knjiga Davora Slamniga

"Čudovište" (1980.) i "Poletova" serijala "Priča od 29 redaka".

"To je označilo temeljito poetsko i statusno presvlačenje kratke priče u prestižni žanr, koji u hrvatskoj književnosti postoji u sjeni romana još od druge polovice 19. stoljeća."

Bagić smatra da je ponudio maksimalnu karakterizaciju dva naraštaja čije je obilježje poetička i stilska raznorodnost koju je jedino moguće obuhvatiti urbanim senzibilitetom, "golim gradom".

Pored Davora Slamniga uvršteni su Edo Budiša, Stanislav Habjan, Milko Valent, Edo Popović, Boris Gregorić, Carmen Klein, Delimir Rešicki, Krešimir Mićanović, Zoran Ferić, Miljenko Jergović, Robert Perišić, Borivoj Radaković, Roman Simić, Ante Tomić, Stanko Andrić i Željko Zorica.

Oni su bili okupljeni uglavnom oko tjednika Polet i časopisa Quorum.

U ediciji "Živi jezici" Naklade MD iz Zagreba prije "Golog grada" pojavile su se antologije njemačke, norveške, slovenske, poljske, mađarske, talijanske i engleske (zemlje engleskog govornog područja) kratke priče.

Krešimir Bagić (1962., Gradište kod Županje), pjesnik, kritičar i književni znanstvenik predaje stilistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ovo mu je trinaesta knjiga. Radio je kao lektor za hrvatski jezik i književnost na Sorbonnei od 1996. do 1999. godine. Prevođen je na više jezika.

(Hina) iluc ln

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara