Tekst: S.C.H.
Foto: Ilustracija

PREMA rezultatima istraživanja, koje je za potrebe Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija nedavno provela agencija Ipsos Puls, 53 posto građana Hrvatske glasalo bi za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Oko 40 posto građana, od ukupno 1.000 ispitanih, ne bi podržalo ulazak Hrvatske u EU, a šest posto njih ne zna kako bi odgovorilo da danas pristupe referendumu. Prema istim rezultatima, ukoliko bi se – hipotetski gledano – referendum o ulasku u EU raspisao već sutra, na njega bi izašlo čak 76 posto građana.   

Ipsos Puls tvrdi da je porast povjerenja građana Hrvatske u Uniju rezultat slovenske deblokade pregovora. Naime, u vrijeme kada je Slovenija blokirala hrvatski pregovarački proces, podrška Hrvata Uniji pala je na manje od 49 posto, no ubrzo nakon prošlogodišnjeg sastanka Jadranke Kosor i slovenskog joj kolege Boruta Pahora u Trakošćanu podrška je naglo skočila na 54 posto.

Građani od članstva u EU očekuju vladavinu prava, bolji standard, manje korupcije i sređenu državu
Ulazak u EU više podržavaju obrazovaniji građani, pa je tako svaki drugi visokoobrazovani glasač potvrdio da bi podržao ulazak u EU, a isto misli tek svaki treći ispitanik sa završenom osnovnom školom. Najveću podršku ulasku u EU daju Slavonci (46 posto), Ličani i stanovnici Banovine (43 posto), žitelji Zagreba i okolice te sjeverne Hrvatske i Dalmacije (42 posto).

Istodobno, ispitani građani od EU-a očekuju mobilnost, posebice u školstvu, više radnih mjesta, otvoreno tržište, reformu pravosuđa i vladavinu prava, bolji standard, manje korupcije, napredak i stabilnost gospodarstva, sredstva iz fondova EU-a te sređenu državu.

Kada je pak riječ o negativnim posljedicama ulaska u EU, Hrvate najviše brinu mogući pad standarda, gubitak političke neovisnosti, loš utjecaj na poljoprivredu i gospodarstvo, rasprodaja Hrvatske, gubitak nacionalnog identiteta, veći uvoz i jača konkurencija.