PREMA najnovijem istraživanju, velika većina Ukrajinaca smatra da bi se nacionalni izbori trebali održati tek nakon završetka rata s Rusijom i potpisivanja mirovnog sporazuma, a povjerenje u predsjednika Volodimira Zelenskog i dalje je na visokoj razini, piše Kyiv Post.

Istraživanje, koje je proveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS) od 26. studenog do 13. prosinca, pokazalo je da samo 9 posto ispitanika podržava održavanje izbora prije prekida vatre, što je pad u odnosu na 11 posto u rujnu. Dodatnih 25 posto pristalo bi na izbore pod uvjetom prestanka neprijateljstava i dobivanja čvrstih sigurnosnih jamstava, dok najveća skupina, njih 57 posto, inzistira da se izbori održe tek po potpunom okončanju rata.

Pokušaji slabljenja zemlje

Anton Hrushetsky, izvršni direktor KIIS-a, naglasio je kako među Ukrajincima trenutno ne postoji javni pritisak za održavanjem izbora prije kraja sukoba. Istaknuo je da je povjerenje u predsjednika Zelenskog i dalje visoko te se njegov legitimitet ne dovodi u pitanje. "Stoga, pozivi na izbore u Ukrajini društvo kritički percipira i vidi ih kao pokušaje slabljenja zemlje", izjavio je Hrushetsky.

Anketa je otkrila i da bi 72 posto Ukrajinaca podržalo mirovni plan koji uključuje zamrzavanje sukoba duž trenutne crte bojišnice, ali samo pod uvjetom da Ukrajina dobije sigurnosna jamstva i da okupirani teritoriji ne budu formalno priznati kao dio Rusije.

S druge strane, 75 posto ispitanika protivi se bilo kakvom planu koji bi podrazumijevao povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa ili ograničavanje vojske. Valja napomenuti da ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora za vrijeme izvanrednog stanja, a i brojne su praktične prepreke glasanju u ratnim uvjetima.

Kako Ukrajinci vide kraj rata

Sve je manje optimizma oko skorog završetka rata. Samo 9 posto Ukrajinaca vjeruje da bi sukob mogao završiti do početka 2026., što je značajan pad u odnosu na 18 posto u rujnu. Dodatnih 14 posto očekuje kraj u prvoj polovici 2026. godine, što znači da tek četvrtina ispitanika predviđa završetak rata u bližoj budućnosti.

S druge strane, 11 posto smatra da će rat potrajati do druge polovice 2026., a čak 32 posto očekuje da će se nastaviti i u 2027. godini ili duže. Značajno je porastao i broj onih koji ne znaju kada bi rat mogao završiti - s 23 posto u rujnu na sadašnjih 33 posto.

Unatoč sumornim predviđanjima, velika većina Ukrajinaca - njih 63 posto - spremna je izdržati rat koliko god bude potrebno, što je brojka koja je ostala stabilna od rujna. Tek 15 posto ispitanika navelo je da mogu izdržati još nekoliko mjeseci do pola godine.

Trumpov poziv na izbore

Pitanje izbora u Ukrajini posljednjih je tjedana aktualizirao i bivši američki predsjednik Donald Trump, koji tvrdi da se zemlja više ne može smatrati demokracijom jer izbori nisu održani dulje vrijeme. Na pitanje portala Politico je li vrijeme za izbore u Ukrajini, Trump je odgovorio: "Da, mislim da jest.

Prošlo je puno vremena… Da, mislim da je vrijeme. Mislim da je važno vrijeme za održavanje izbora." Ustvrdio je da ukrajinske vlasti "koriste rat kako ne bi održale izbore" te da "ukrajinski narod… treba imati taj izbor." Dodao je kako je ishod neizvjestan: "A možda bi Zelenski pobijedio. Ne znam tko bi pobijedio, ali dugo nisu imali izbore."

"Znate, govore o demokraciji, ali dođe do točke kada to više nije demokracija", zaključio je Trump. Ukrajinski predsjednik Zelenski odgovorio je na te prozivke, rekavši kako neće nagađati dolaze li takvi signali iz SAD-a ili Rusije te je naglasio da se ne drži vlasti. "Ne držim se svoje pozicije. Vjerujem da Ukrajina treba biti spremna za bilo kakav razvoj događaja", rekao je Zelenski.

Dodao je i kako je zatražio pomoć međunarodnih partnera u osiguravanju sigurnosnih aranžmana ako bi se izbori ipak održali te je poručio da bi zakonodavci trebali pripremiti mehanizme za glasanje ako uvjeti to dopuste.