HRVATSKA nabavlja nove tenkove nakon što je objavljeno da će Ukrajini isporučiti dio svojih tenkova i borbenih vozila istočne proizvodnje.

Za iznos financijskih sredstava koje će Hrvatska dobiti od Njemačke za isporuku umanjit će se cijena novih Leoparda 2A8, priopćeno je iz MORH-a.

Tu odluku potpisali su prije dva dana u Berlinu ministar obrane Ivan Anušić i njemački ministar obrane Boris Pistorius.

Kako je MORH naveo, Hrvatska će Ukrajini poslati 30 svojih tenkova M84 i 30 borbenih vozila pješaštva M80, uključujući pričuvne dijelove i streljivo.

Hrvatska namjerava nabaviti 50 novih njemačkih Leoparda po cijeni od 25 milijuna eura po komadu.

Anušić: Ovaj model nabave pogodan je za sve tri strane

Ministar obrane Anušić poručio je da je ovaj model nabave Leoparda 2A8 pogodan za sve tri uključene strane - Hrvatsku, Njemačku i Ukrajinu.

"Ovo je jedan od većih i značajnijih projekata modernizacije Hrvatske vojske, uz sve projekte modernizacije Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Hrvatske ratne mornarice, došli smo do jačanja naših oklopnih snaga, naših tenkovskih bojni.

Kao što je dobro poznato, Leopard je jedan od najkvalitetnijih, ako ne i najkvalitetniji tenk zapadne njemačke proizvodnje i Hrvatska će biti u potpunosti opremljena upravo ovim tenkovima", rekao je ministar Anušić te dodao da je vlada dala suglasnost na pismo namjere koje je upućeno od strane njemačke vlade te da će vrlo brzo započeti realizaciju tog projekta.

Milanović: Ovo je neobjašnjivo skupo

S ovim se ne slaže hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je kritizirao nabavu novih tenkova iz Njemačke. Milanović je danas na svečanosti na Hrvatskom vojnom učilištu dr. Franjo Tuđman poručio da je ta nabava neobjašnjivo skupa. 

"Mi smo ovih dana dosta slušali o preustroju Hrvatske vojske. Dobro je da smo slušali, dobro je i da se radi. Međutim, moramo konstatirati da u ovom trenutku, kada je svijet nesiguran, nejasan, mutan, kada se stvari odvijaju pred nama, a ta filmska vrpca malo staje pa se vraća natrag pa zastaje, da mi živimo u svijetu i u savezu u kojem je oprema strahovito skupa", ustvrdio je.

"Nezamislivo skupa, prokleto skupa, neobjašnjivo skupa. Da su to ekstremni iznosi koji se danas traže i dobivaju iz određenih borbenih sustava i da je to realnost. I da si upućen na vrlo ograničen broj dobavljača, a svojeg nemaš. I da je mantra, odnosno diktum o 2 posto BDP-a za obranu samo računovodstvena stavka", rekao je Milanović.

"Jer za tih dva posto ili milijardu, milijardu i pol eura možeš kupiti tisuću tenkova, a može biti da možeš kupiti dva para cipela ili jednu pušku, repetirku. To je ključna stvar. Koje sposobnosti i koja moć, na kraju krajeva, tehnološka i kinetička se tim novcem može kupiti. U svijetu u kojem borbeni zrakoplovi, koji jesu napredniji nego prije 80 godina, i to bitno, ali ne baš toliko napredniji i toliko neranjiviji da koštaju 100 milijuna dolara po komadu. Nekad ih se radilo 15 dnevno. Padali su, uništavali njemačke i druge gradove", ustvrdio je predsjednik.

"Tenk od 25 milijuna eura trebao bi letjeti"

"Da, tenk košta 25 milijuna eura. Taj tenk, jedino što bi trebao letjeti da bi to bila realna cijena tog tenka, ali ona jest realna, i taj novac je realan, pitanje je samo od koga ima i u kojem iznosu. Ne možemo si priuštiti sve ono što bismo htjeli i nećemo nikad moći u takvim uvjetima, ali trebamo biti, reći ću, proračunati u nekim stvarima i sebični i vrlo dobro promisliti prije svake odluke jer one su dugoročne.

Brod koji se gradi, daj Bože da se završe ove koji se grade, da se porinu i da plove, i oni koji trebaju doći, se grade s vrlo, vrlo promišljenom kalkulacijom koju sposobnost dobivaš, koliko to košta, jesi li ga u stanju održavati, i tako sve ostalo", rekao je predsjednik Milanović.

Kekin: U Ukrajini takve tenkove uništavaju obični, jeftini dronovi

Nabavu tenkova komentirala je i kandidatkinja stranke Možemo za predsjednicu Ivana Kekin. Ona tvrdi da je ovo brutalno skupo i da takve tenkove u Ukrajini uništavaju jeftini dronovi.

"Vlada kupuje 50 najboljih, najmodernijih i najskupljih tenkova koje Njemačka proizvodi. Procjena cijene tenka je 25-30 milijuna eura. Istodobno takvih tenkova nema u aktualnom Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH koji vrijedi za razdoblje 2015. - 2024., a nema ni novog Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, koji bi trebao početi vrijediti 1.1.2025.", rekla je predsjednička kandidatkinja stranke Možemo Ivana Kekin povodom najave Ministarstva o kupnji tenkova Leopard 2A8.

"U Ukrajini vidimo da tenkove uništavaju obični jeftini dronovi"

"Sve ozbiljne države nabavljaju vojnu opremu vodeći se višegodišnjim planovima, temeljeći se na usvojenim strateškim dokumentima, dok Hrvatska opremanje vojske radi stihijski, neplanski i nerazborito. To se vidi po činjenici da ovi supertenkovi teže oko 65 tona, dok je prema nekim stručnjacima dio naše cestovne infrastrukture projektiran da može podnijeti samo 50 tona.

Dakle, izvjesno je za očekivati da će biti potrebna dodatna ulaganja u infrastrukturu kako bi mogli funkcionirati. Također, u Ukrajini vidimo i da su tenkovi izrazito potrošna roba i da ih vrlo lako unište obični, jeftini dronovi", naglasila je Kekin te dodala da se u lošem danu na ukrajinskom bojištu izgubi i po 50 tenkova u 24 sata.

Industrija još uvijek nije našla odgovor na takve prijetnje i razumno je pitanje zašto kupujemo tenkove prije nego što čujemo kako će se čuvati od napada dronova, je li to moguće i koliko će nas takva prilagodba koštati.

"Jedan tenk vrijedi kao 80 uređaja za magnetsku rezonancu"

"Važno je i tu vrtoglavu cijenu staviti u šire okvire jer baratamo ciframa koje su većini građana potpuno apstraktne. Jedan tenk vrijedi kao 80 uređaja za magnetsku rezonancu, vrijedi pet vrtića, vrijedi 230 stanova, vrijedi 100 specijalizacija iz, recimo, dječje psihijatrije - dakle to je samo jedan tenk", naglasila je Kekin.

"Zašto to ističem? Jer se Europa nalazi usred nekoliko kriza - klimatske krize, ratne krize, demografske krize uzrokovane starenjem stanovništva, koja je u Hrvatskoj još dublja zbog značajnog iseljavanja. Pritisci na proračun i puno bogatijih država su veliki, a na svakoj je državi da procijeni u što će ulagati: u zdravstvo, u mirovine, u stambenu infrastrukturu, u otpornost i prilagodbu klimatskim promjenama - poplavama, požarima, sušama - i u vojsku", rekla je Kekin.

"Vlada se odlučila za ratni put"

"Moramo razborito odlučiti o raspodjeli resursa, o tome što su nam prioriteti, hoćemo li ulagati u državu u kojoj naši građani imaju zadovoljene osnovne potrebe za normalan život i sigurnost od požara i poplava ili u vojnu opremu", rekla je.

"Mi vidimo da se vlada odlučila za ratni put i da koristi osjećaj ugroze i strah od vanjskog neprijatelja za ovakvo neplansko trošenje ogromnih sredstava poreznih obveznika, ganja se 2% BDP-a, bez promišljanja u što ih ulažemo. No bojim se da bi se ulaganjima ovakvih basnoslovnih sredstava u tenkove i zanemarivanjem svega ostalog moglo dogoditi da tim tenkovima neće imati tko upravljati", ustvrdila je Kekin.