POLJSKI i baltički dužnosnici burno su reagirali na izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel.

U intervjuu za mađarski oporbeni medij Partizán, Merkel je istaknula kako su Poljska i baltičke zemlje odbile dati dopuštenje za izravne razgovore između nje, ruskog predsjednika Vladimira Putina i francuskog čelnika Emmanuela Macrona.

Merkel: Napustila sam dužnost, onda je počela Putinova agresija

"U lipnju 2021. osjećala sam da Putin više ne shvaća ozbiljno sporazum iz Minska", rekla je Merkel, misleći na mirovni sporazum koji se odnosi na kontrolu nad istočnom ukrajinskom regijom Donbas nakon sukoba 2014.-2015.

"I zato sam željela novi format u kojem bismo mi, kao Europska unija, mogli izravno razgovarati s Putinom", dodala je.

Na sastanku Europskog vijeća u lipnju 2021., Merkel i Macron predložili su izravne pregovore kao odgovor na gomilanje ruskih snaga u blizini ukrajinske granice. No, koalicija istočnoeuropskih zemalja, uključujući Poljsku, usprotivila se toj ideji.

"Neki nisu podržali moju ideju. Uglavnom su to bile baltičke države, ali i Poljska je bila protiv toga. Te zemlje su se bojale da nećemo imati zajedničku politiku prema Rusiji. U svakom slučaju, pregovori se nisu dogodili. Tada sam napustila dužnost, a onda je počela Putinova agresija", ispričala je Merkel.

Bivši latvijski premijer: Drago mi je Merz ne dijeli njene stavove

Izravno proturječeći Merkel, bivši latvijski premijer Krišjānis Kariņš rekao je da u to vrijeme mnoge zemlje nisu razumjele Rusiju, "uključujući Njemačku i samu kancelarku".

"Stalno sam joj govorio da se s Putinom ne može postupati 'u dobroj vjeri', ali ona je vjerovala da baltičke države griješe. Bio sam dobro upoznat s njenim stavovima, ali sam zapanjen što nakon svega što se dogodilo u Ukrajini ona još uvijek tako razmišlja", naveo je Kariņš.

"Putin se ponaša onako kako se ponaša, a jedine opcije za Zapad su ili pokoriti se ili pružiti otpor. Iznenađujuće je da je kancelarka danas rekla nešto ovakvo, kada bi svima trebalo biti očito kakav je režim Rusija. Drago mi je da novi njemački kancelar, Friedrich Merz, ne dijeli Merkeličine stavove", dodao je.

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna poručio je da Rusija snosi isključivu odgovornost za sukob.

"Ruski rat protiv Ukrajine pokreće jedna i samo jedna stvar: rusko odbijanje da prihvati raspad Sovjetskog Saveza i njezine neumoljive imperijalističke ambicije. Samo je Rusija kriva za ovu agresiju", napisao je na X-u.

Reakcije u Poljskoj

Merkeličini komentari izazvali su lavinu reakcija u Poljskoj, posebno od strane desnih političara. Bivši poljski premijer Mateusz Morawiecki poručio je na X-u: "Angela Merkel je svojim nepromišljenim intervjuom dokazala da je među najštetnijim njemačkim političarima za Europu."

Poljski zastupnik u Europskom parlamentu iz PiS-a Waldemar Buda napomenuo je: "Kad Merkel kaže da je ponovno htjela postići dogovor s Putinom, to bi vjerojatno dovelo do podjele Ukrajine! Ne razumije da su poslovanjem s Putinom izazvali rat!"

Katarzyna Pełczyńska-Nałęcz, bivša poljska veleposlanica u Rusiji i sadašnja ministrica regionalne politike iz centrističke stranke Poljska 2050, upozorila je da Merkeličine izjave samo potiču rusku propagandu.

"Apsurdno je sugerirati da se za rat okrivljuje netko tko nije na vrijeme sjeo s Rusijom i nije se dovoljno nisko poklonio Moskvi. Bilo bi još gore", kazala je.

Bivši poljski veleposlanik u SAD-u okrivio medije

Istovremeno, Marek Magierowski, bivši poljski veleposlanik u Sjedinjenim Državama, optužio je medije da su iskrivili Merkeličine riječi.

"Bivša kancelarka samo kaže da se Baltičke zemlje i Poljska nisu složile s novim formatom pregovora EU-a s Rusijom. Od te izjave do formulacije da je 'Poljska suodgovorna za Putinov rat' prilično je dug put", ustvrdio je.

Međutim, Magierowski se nije ustručavao u svojoj procjeni Merkeličine vladavine, nazivajući njezin politički mandat "jednom velikom katastrofom za Njemačku i Europu".