Foto: FAH

TOMISLAV KUČENIĆ sa Zavoda za vještačenja Fakulteta prometnih znanosti je iskusni vozač, koji je za volanom u sklopu testiranja vozila proživio već 33 sudara.

"Pa prvi je bio onaj s najviše adrenalina, pošto se dogodi šok, a ovo sad ostalo dalje je više praksa, al i dalje navrne adrenalin", kaže Kučenić, koji provodi testove sudara.

Cilj testova je utvrditi do kakvih oštećenja u slučaju sudara dolazi na vozilu, ali i na ogradi.

"Ono zašto mi ovo ustvari provodimo jest jer je to jedinstvena prilika na ovakvim sudarima, budući da imamo ulazne podatke o sudaru, znači znamo smjer kretanja vozila, brzinu pomoću svojih uređaja, cjelokupnu dinamiku i onda to možemo dovesti u jednu uzročnu posljedičnu vezu", tvrdi pak Željko Šarić, sa Zavoda za prometno-tehnička vještačenja, za RTL Danas.

Velika analiza FPZ-a i MUP-a

Upravo studenti i profesori u posljednje su četiri godine u suradnji s MUP-om analizirali 166 kobnih automobila nakon nesreća u kojima je netko smrtno stradao na hrvatskim prometnicama.

Za njih 42 posto, odnosno kod 70 vozila, utvrdili su da su bila tehnički neispravna i prije nesreće, a u najmanje 12 posto, odnosno kod 20 automobila, taj kvar je direktno uzrokovao samu nesreću.

Radi se o prvoj analizi takvog tipa, koja je ujedno iznimno značajna, jer itekako ukazuje na važnost održavanja vozila.

Hrvatski vozni park stalno zastarijeva

"U prilog tome ide i činjenica da naš vozni park stalno zastarijeva, sad je prosjek 13 i pol godina, samim tim povećava se tehnička neispravnost", ističe Goran Zovak sa Zavoda.

Zbog toga se povećava i broj tragedija - 2014. godine u Hrvatskoj je u nesrećama poginulo 313 ljudi, prošle godine 348, ove u prvih osam mjeseci 196 - što je manje nego u istom razdoblju prošle godine - ali opet daleko je više smrtno stradalih od europskog prosjeka.