DOK DONALD Trump pojačava pritisak na Rusiju da do kraja tjedna pristane na prekid vatre u Ukrajini, Kina ovaj sukob vidi kao posrednički rat kojim strateški iscrpljuje i Moskvu i Washington, pripremajući teren za vlastite ciljeve, prije svega invaziju na Tajvan, stoji u tekstu vojno-obavještajne analitičarke Rebekah Koffler objavljenom u britanskom Telegraphu.

Trump je jučer uveo dodatnu carinu od 25 posto Indiji kao kaznu za kupnju ruske nafte, a Trump je na mračne prijetnje nuklearnim ratom bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva odgovorio premještanjem dviju nuklearnih podmornica.

Američki izaslanik Steve Witkoff jučer je ponovno boravio u Moskvi, a danas je Kremlj potvrdio i mogući sastanak američkog i ruskog predsjednika već sljedeći tjedan. Trump, drugim riječima, isprobava različite alate kako bi postigao mir, no sve su snažnije naznake da bi njegovu vještinu pregovaranja s Rusijom mogla potkopati – Kina.

Kineski posrednički rat

Ono što Trump i njegovi savjetnici možda nisu uzeli u obzir jest da Kina sebe smatra pobjednikom rata u Ukrajini i stoga je iznimno motivirana nastaviti vojnu pomoć Moskvi, navodi analitičarka Telegrapha.

Baš kao što SAD i Europa vode posrednički rat s Rusijom opskrbljujući Ukrajinu oružjem i novcem kako bi oslabili rusku vojsku, tako i Kina vodi vlastiti posrednički rat protiv SAD-a podupirući Moskvu.

Peking se suzdržava od slanja kompletnih oružanih sustava kako bi izbjegao izravan gnjev Washingtona, ali zato Rusiju opskrbljuje tehnologijom dvostruke namjene ključnom za proizvodnju vojne opreme, održavajući pritom privid da ne naoružava Putinovu vojsku.

Riječ je o mikroelektronici, optici za tenkove, satelitskim senzorima i navigacijskoj opremi te drugim komponentama koje Kina prodaje Rusiji otvoreno putem državnih kompanija ili prikriveno preko tvrtki koje služe kao paravan, navodno za civilnu upotrebu. U stvarnosti, te komponente značajno jačaju ruske borbene sposobnosti i omogućuju Moskvi vođenje dugotrajnog iscrpljujućeg rata.

Uloga u ratovanju dronovima

Kina igra posebnu ulogu u ruskom ratovanju dronovima. Vjeruje se da Rusija godišnje uvozi bespilotne letjelice (UAV) vrijedne milijune dolara iz Kine, uz to što ih proizvodi zajedno s kineskim tvrtkama unutar Rusije.

Obavještajne procjene sugeriraju da je Rusija uspostavila tajnu tvornicu dronova u Kini putem podružnice svoje državne tvrtke za oružje Almaz-Antey, gdje su inženjeri razvili i testirali novi model borbenog drona dugog dometa nazvanog Garpiya-3.

Ekonomska podrška i kineska računica

Kina je, uz Indiju, bila i glavni uvoznik ruske nafte, čineći 47 posto ruskog izvoza sirove nafte u lipnju ove godine, čime izravno potiče rusko ratno gospodarstvo. Većina te nafte prevozi se "flotom u sjeni" neoznačenih tankera kako bi se zaobišle sankcije.

Prošlog tjedna Peking je odbio prijetnju američkog ministra financija Scotta Bessenta o carini od 100 posto ako nastavi s tom praksom. Dodatno se svrstavajući uz Moskvu, Kina je povećala uvoz plina iz Rusije, istovremeno smanjujući kupnju ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a.

Obrazloženje Pekinga može se sažeti starom kineskom alegorijom: "Dok se dva tigra žestoko bore u dolini, mudri majmun sjedi na vrhu planine, gleda i čeka ishod." Peking sebe vidi kao tog mudrog majmuna koji strpljivo čeka dok Moskva i Washington troše svoje arsenale.

Strateški protivnici, a ne saveznici

Iako se Kina i Rusija javno predstavljaju kao saveznici koji su 2022. proglasili "partnerstvo bez ograničenja", one su zapravo strateški protivnici u oportunističkom odnosu.

Njihov zajednički cilj je ograničavanje američke i zapadne geopolitičke dominacije. Kina i Rusija imale su turbulentnu povijest s više graničnih sukoba, a i danas se spore oko teritorija na ruskom Dalekom istoku.

Rusija, koja demografski slabi, smatra višedesetljetnu migraciju kineskih građana u tu regiju ozbiljnom prijetnjom. Još 2000. godine, Putin je upozorio da ako Rusija ne uloži "stvarne napore" da razvije svoj Daleki istok, onda će "za nekoliko desetljeća njezino rusko stanovništvo uglavnom govoriti japanski, kineski i korejski".

Glavni cilj je Tajvan

Kinu na produžavanje sukoba u Ukrajini potiče želja da smanji američke zalihe oružja, koje su već iscrpljene do opasnih razina zbog pomoći Ukrajini i Izraelu.

Slabljenje američke borbene spremnosti Peking vidi kao ključno za sprječavanje američke intervencije u budućoj kineskoj invaziji na Tajvan, koju neki američki vojni zapovjednici procjenjuju kao vjerojatnu oko 2027. godine.

Za Peking, ispunjenje velikog plana "Jedna Kina" do 2049. osiguravanjem kontrole nad Tajvanom ima prednost nad održavanjem odnosa s Washingtonom.

Do sada je Rusija uglavnom odbacivala Trumpove manevre, a Peking u međuvremenu provodi zajedničke pomorske vježbe s Rusijom u Japanskom moru. Signal iz Moskve i Pekinga Washingtonu je jasan – mir u Ukrajini protivan je njihovim agendama, zaključuje analitičarka Telegrapha.