HRVATSKO gospodarstvo ove godine bi moglo porasti 3.5 posto, što je niže od ranijih projekcija, dok bi inflacija mogla ubrzati na 7.5 posto, istaknuto je danas na predstavljanju nove RBA analize naziva "Usporavanje rasta, ubrzavanje inflacije".

Naime, analitičari RBA su u ožujku već revidirali na niže procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini, s 4.4 na četiri posto, a prethodna projekcija inflacije, od sredine trećeg mjeseca, predviđala je njezin rast nadomak šest posto.

No, i ove najnovije projekcije nešto su optimističnije od vladinih, koja je jučer, prilikom predstavljanja programa konvergencije, objavila ažurirane makroekonomske projekcije, kojima predviđa rast BDP-a u ovoj godini od tri posto, što je za 1.4 postotna boda manje od njezine zadnje procjene, dok je značajno podignula procjenu rasta inflacije, na 7.8 posto.

Daljnje smanjivanje projekcija gospodarskog rasta za ovu godinu, istaknuto je u novoj kvartalnoj publikaciji Raiffeisen banke, dolazi u ozračju visoke razine neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini i posljedičnih poremećaja koji se osobito ogledaju u jačanju inflatornih pritisaka i već ionako prisutnih "uskih grla" u lancima opskrbe. Pritom, rizici da gospodarski rast bude niži ostaju izraženi, napominju iz RBA. 

Moguće dvoznamenkaste stope rasta inflacije

Naime, iako je izravna izloženost hrvatskog gospodarstva Rusiji i Ukrajini prilično niska, neizravni nepovoljni učinci rata, sankcija i protusankcija su neizbježni prvenstveno kroz značajno više cijene te kroz pogoršanje pokazatelja optimizma, navode analitičari RBA.

U 2023. procjenjuju da će hrvatsko gospodarstvo porasti za 3.7 posto, u 2024. za 3.9, a u 2025. za tri posto. Inflacija, nakon prosječnog rasta od 7.5 posto u 2022., u idućoj godini bi godini trebala usporiti na 3.1 posto, a u 2024. bi trebala iznositi dva posto.

Pritom, analitičarka Elizabeta Sabolek Resanović ističe da se vrhunac inflacije još nije dogodio, pri čemu iznosi procjenu da bi u drugom tromjesečju moglo doći i do dvoznamenkastih stopa njezina rasta.

Uvelike pod pritiskom sve snažnijih inflatornih pritisaka, zamjetno je i pogoršano raspoloženje potrošača, što, kažu iz RBA, i ne iznenađuje budući da rast cijena predvode hrana i energija. No Sabolek Resanović dodaje da zabrinjava to što rastu i sve druge sastavnice koje se koriste kod izračuna inflacije, ne samo energija i hrana. 

Usporavanje u trgovini na malo

Slijedom navedenog, Sabolek Resanović apostrofira vidljivo usporavanje rasta prometa u trgovini na malo, koji bi, nakon 12.1 posto lani, u ovoj godini mogao iznositi tri posto, a četiri posto u 2023. godini.

"U Hrvatskoj je jasno vidljivo usporavanje prometa u trgovini na malo. Naravno, to je odraz potrošačkog pesimizma zbog rasta inflacije, posljedično smanjenog raspoloživog dohotka, kao i neizvjesnosti u pogledu budućnosti", kaže.

Iz RBA navode i da je sve veća nepredvidljivost budućih kretanja u potražnji za robama i uslugama, kao i cijena repromaterijala, umanjila sklonost proizvođača prema investicijama.

Ipak, kako ističu, izdašnost i raspoloživost europskih sredstava, putem Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), zadržava očekivanja oko ovogodišnjih ukupnih investicija na razmjerno visokim razinama.

Tako, prema procjeni RBA analitičara, bruto investicije u fiksni kapital u 2022. godini bi trebale rasti za 6.1 posto, u 2023. za 7.5 posto, u 2024. za sedam, a u 2025. za šest posto. 

Pozitivna očekivanja u pogledu turističke sezone

Sabolek Resanović kaže da tržište rada i dalje izgleda poprilično solidno, nastavlja se pad nezaposlenosti, a istovremeno, s približavanjem turističke sezone, raste zaposlenost.

Također, rastu i plaće, a uslijed njihova rasta u državnom i javnom sektoru, kao i zbog nedostatka radne snage. Iz RBA tako predviđaju da će prosječna neto plaća u ovoj godini iznositi 7410 kuna, a sličnim godišnjim tempom rasta, u 2025. bi trebala nadmašiti osam tisuća. Točnije, predviđa se iznos od 8216 kuna.

Unatoč ratu u Ukrajini, RBA analitičari su zadržali pozitivna očekivanja spram ovogodišnje turističke sezone, pri čemu kod fizičkih, a pogotovo financijskih pokazatelja, očekuju dvoznamenkaste stope rasta. Takvim prognozama doprinosi i percepcija Hrvatske kao sigurne destinacije, pri čemu se očekuje i da će dio turista destinacije na Crnom moru zamijeniti Mediteranom, uključujući i Hrvatsku, navode.

Crobex u prvom kvartalu ostvario rast

Analitičarka Ana Turudić ističe da dioničkim tržištima dominira invazija Rusije na Ukrajinu, pri čemu se posljedični "ekonomski rat" Istoka i Zapada odrazio ne samo na povećanu averziju investitora prema ulaganjima u rizičnije klase imovine već i na snažan rast cijena poljoprivrednih proizvoda i industrijskih sirovina.

 Dionički indeksi u svijetu su tako doživjeli ozbiljan pad, pri čemu je američko tržište, zbog slabijih gospodarskih veza s Rusijom i Ukrajinom, znatno otpornije na negativne učinke no europsko.

Tako su značajni pad zabilježili i indeksi u regiji, primjerice u Mađarskoj i Austriji, zbog toga što su njihove sastavnice, tj. kompanije natprosječno izložene ruskom i ukrajinskom tržištu, navodi Turudić.

Ističe da je hrvatski Crobex jedan od rijetkih indeksa koji je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvario rast, a razlog je upravo relativno mala povezanost hrvatskog gospodarstva s Rusijom, Ukrajinom i Bjelorusijom.