NAKON što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odbio potpisati tri nedavno usvojena zakona i vratio ih parlamentu na ponovno odlučivanje, sukob premijera Milojka Spajića i predsjednika je eskalirao, ocjenjuju analitičari u Podgorici.

Milatović i Spajić čelnici su populističkog Pokreta Europa sad (PES), a našli su se na vodećim dužnostima u Crnoj Gori nakon rasta popularnosti njihove političke stranke koja je pobijedila na parlamentarnim izborima prošle godine, pri čemu je Milatović uvjerljivo porazio Milu Đukanovića na predsjedničkim izborima.  

Milatović vratio parlamentu tri zakona Spajićeve vlade te ih ocijenio protuustavnima

Milatović je u utorak, na iznenađenje crnogorske javnosti, iskoristio svoje ustavne ovlasti i vratio parlamentu tri zakona Spajićeve vlade, ocijenivši ih protuustavnima. Radi se o zakonima o lokalnoj samoupravi, gospodarskim društvima i agenciji za elektroničke komunikacije.  

Prva politička stranka koja je kritizirala Milatovićevu odluku bio je njegov PES, koji ga je optužio da tim potezom želi "sačuvati odbor ravnatelja najveće državne tvrtke Elektroprivrede Crne Gore, koji kontrolira prethodni premijer Dritan Abazović". 

Analitičari: Eskalacija sukoba je očekivana

Eskalacija sukoba Milatović-Spajić je očekivana, smatraju analitičari u Podgorici, s obzirom na to da sukob tinja više od godine. "Mislim da Milatović kroz ovo, kao i kroz neka prethodna suprotstavljanja vladinim politikama, pokušava sebe isturiti kao ključnog i značajnog aktera na političkoj sceni", kazao je za televiziju Crne Gore politički analitičar Stefan Đukić. 

Dokaz tome je, kaže Đukić, i činjenica da Milatović ni nakon pobjede na predsjedničkim izborima nije zamrznuo stranačko djelovanje. On smatra da vraćanje zakona parlamentu neće ništa promijeniti te da će oni ponovo biti izglasani, ali bi se, kaže, mogla promijeniti dinamika odlučivanja u budućnosti. 

"Milatović je povukao potez kojim je poručio da ubuduće treba biti komunikacije s njim, odnosno da i on želi da ga se pita", kazao je Đukić. 

Sukob počeo uoči predsjedničkih izbora u siječnju 2023.

Politički sukob Spajića i Milatovića, podsjeća TVCG, počeo je uoči predsjedničkih izbora, u siječnju prošle godine, kada je Milatović zamjerio Spajiću što je od javnosti sakrio da ima državljanstvo Srbije.

Tada je na Twitteru poručio "da ni Spajić ni njegova stranka nisu pokazali potrebnu dozu odgovornosti". Nesuglasica je bilo i povodom nastupa na parlamentarnim izborima. Sjednica Glavnog odbora PES-a na kojoj je odlučeno da "Pokret Europa sad" nastupi samostalno te da nosilac liste bude Spajić održana je bez Milatovića. 

Milatović u novogodišnjem intervjuu negirao narušene odnose sa Spajićem

Različita gledišta nastavila su se i poslije izbora, kada je Milatović kritički komentirao način na koji Spajić kao mandatar vodi konzultacije, kao i tadašnju najavu Spajića da u vladi neće biti mjesta za prosrpsku desnicu, koju je Milatović htio u novoj crnogorskoj vladi.  

Milatović je u prosincu kritizirao i proračun koji je predložila Spajićeva vlada. Ipak, u novogodišnjem intervjuu za crnogorski Javni servis, Milatović je negirao da su odnosi između njega i Spajića narušeni. Kazao je da "osobni odnosi nisu toliko važni".

Predsjednik i premijer nekada bili ministri u Krivokapićevoj vladi

Milatović I Spajić bili su ministri u vladi Zdravka Krivokapića. To je prva vlada koja je formirana nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, na kojima je Demokratska partija socijalista Mile Đukanovića poražena nakon tri desetljeća.

Na njezino formiranje veliki utjecaj imala je Srpska pravoslavna crkva.   

Populistički potez im osigurao političku podršku najsiromašnijih u Crnoj Gori

Njih dvojica, tadašnji ministri gospodarstva i financija, autori su projekta Europa sad, kojim je minimalna plaća u Crnoj Gori povećana s 222 na 450 eura. Tim populističkim potezom osigurali su sebi političku podršku najsiromašnijeg dijela crnogorskog stanovništva te su nakon pada vlade Zdravka Krivokapića u veljači 2022. godine formirali političku stranku "Pokret Europa sad". 

Predizbornim obećanjem uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2023. godine, da će podići prosječnu plaću u Crnoj Gori na tisuću eura, dominirali su na političkoj sceni tijekom prošle godine. 

Milatović je sa 60 posto podrške, u travnju, u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio dotada neprikosnovenog crnogorskog vođu Mila Đukanovića, dok je njihov PES pobijedio na parlamentarnim izborima održanima u lipnju.