Foto: HINA

ISHOD britanskog referenduma za hrvatske političare nije veliko iznenađenje, a za to što će Britanija napustiti EU najodgovornijim smatraju premijera Davida Camerona.

Za politologa Branka Caratana to što je prevagnula opcija koja je zagovarala napuštanje Europske unije uopće nije iznenađenje.

"Velika Britanija je u odnosu na EU zapravo neprestano imala stanovitu rezervu, što je vezano uz tradicionalni britanski izolacionizam u odnosu na kontinent, nekadašnju imperijalnu poziciju Britanije i osjećaj nesigurnosti koji je izazvao imigrantski val iz Sirije. Uz pojačanu snagu ekstremne desnice sve je to na koncu dalo ovakav ishod", ocijenio je Hini dugogodišnji profesor Fakulteta političkih znanosti, sada profesor Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjold.

Politolog Žarko Puhovski ishod referenduma smatra "djelomično iznenađujućim", ali prvenstveno "razočaravajućim", dodajući da kada već nije uspjela "ozbiljnija europeizacija Balkana, došlo je do balkanizacije Europske unije".

"Došlo je do nacionalističke interpretacije državne suverenosti , upravo do onoga protiv čega je Unija bila stvorena (...) i to u državi u kojoj su se političari i političarke godinama najviše skandalizirali nad balkanskim nacionalizmom", rekao je Puhovski.

"To je pogubno, međutim, to nije problem do kraja. Do kraja će se problem razviti dogodi li se drugi čin ove neugodne pripovijesti: pobjeda Marine La Pen u Francuskoj", dodao je Puhovski. Smatra da jačanje tih snaga u ostalim zemljama, od Češke do Finske, marginalna pojava ukoliko u Francuskoj na čelo države ne stane Marine Le Pen.

Razjedinjeno Kraljevstvo

Analitičari smatraju i kako bi posljedice Brexita za Britaniju mogle biti vrlo teške.

"Ishod nije veliko iznenađenje, ali uzimajući u obzir britansku političku kulturu moglo se očekivati da će većina glasača odabrati izvjesnost, no prevagnula je ipak neizvjesnost,", kazao je analitičar Davor Gjenero.

Po njegovom mišljenju, posljedice po Veliku Britaniju bi mogle biti vrlo ozbiljne jer je irski mirovni sporazum zasnovan na članstvu i Velike Britanije i Republike Irske u Europskoj uniji, raspoloženje u Škotskoj je na strani EU-a, a pitanje je i kakve će posljedice ovo ostaviti na status Walesa.

"Raspad Velike Britanije bi ovime mogao započeti", kazao je Gjenero. Glavnog krivca vidi u premijeru Davidu Cameronu koji je nastojeći ishoditi povoljnije uvjete u drugom krugu pregovora o statusu Britanije u Uniji, otišao korak "predaleko".

Britaniji prijeti virus raspada i mogućnost da od Ujedinjenog Kraljevstva ostane "razjedinjeno" kraljevstvo, što bi bio kraj Britanije kao svjetske sile, smatra Puhovski. Također ocjenjuje da je britanski premijer David Cameron krivo odigrao, jer je pokrenuo jednu stvar koju više nije mogao zaustaviti.

"To se dešava političarima koji ne misle dovoljno unaprijed, pokrenu nešto što im se taktički čini ispravnim, a to se onda strategijski okrene protiv njih", kazao je Puhovski.

Caratan smatra da je konačna odluka o referendumu bila rezultat iznuđene političke procjene britanskog premijera.

On dopušta da se David Cameron vjerojatno "kockao" sa sazivanjem referenduma ne bi li izvršio pritisak na EU i ishodio povoljniju poziciju Britanije u bloku 28-orice, ali ističe da je bio pod velikim pritiskom jedne veoma jake struje u konzervativnoj stranci.

"U svakom slučaju, njegova se odluka pokazala kao pogrešna, ali je bio i pritisnut otporom unutar konzervativaca", smatra Caratan.

Upozorava nadalje da će Britanija sada imati problem s vlastitom sudbinom, navodeći da bi Brexit mogao isprovocirati drugi škotski referendum za nezavisnost te dovesti do problema u odnosima između Sjeverne Irske i Republike Irske koji će biti izražen u povećanom nastojanju katolika da se priključe Republici Irskoj.

EU u šoku

Gjenero je uvjeren da će Brexit biti i veliki šok za EU koja će se sada i u fiskalnom i u političkom smislu morati baviti sama sobom i predviđa da će uslijediti cijeli niz kriza u odnosima nekoliko zemalja s EU, spominjući Češku, Nizozemski i Francusku.

Gjenero ujedno skreće pozornost kako proces proširenja koji bi mogao postati drugorazredno pitanje. "Tema proširenja biti će relativizirana, cijeli proces dolazi u pitanje", rekao je.

Jedini koji je sretan s ovom situacijom je, naravno, Vladimir Putin koji sustavno pokušava potisnuti Europu kao čimbenika iz međunarodnog političkog života.

Gjenero tvrdi da je Bruxelles maksimalno popuštao Britaniji kako bi se izbjegao ovaj scenarij iako priznaje da postoji njegov "izvorni grijeh" koji se odnosi na demokratski deficit, spore procedure, neefikasnost političkih institucija i nedostatak političke vizije i liderstva. Ipak smatra da to nije u ovom slučaju bitno presudilo u korist Brexita.

"Međutim, na populističkoj razini, migrantska kriza je bitno pridonijela toj priči", zaključio je Gjenero.

Govoreći o nezadovoljstvu koje je Bruxelles izazvao u nekim članicama, Puhovski naponije da se to često dešava u takvim asocijacijama i da sve podsjeća na jugoslavensku diskusiju krajem 80-ih, jer je "centar kriv što ima moć u rukama i jer ima privilegije koje iz toga proizlaze".

"Čak i kada to nije istina, stvara se percepcija da se slobodno diše bez centra", kazao je Puhovski, dodajući da je u Hrvatskoj to značilo da su ljudi bili uvjereni da su slobodni ako im "gazda" nije u Beogradu već u Zagrebu. U slučaju Brexita, dodaje, "gazda" je bio u Bruxellesu.

"To je vezano uz dvije činjenice, činjenicu da je Europska komisija najveće središte političke moći na svijetu bez parlamentarne kontrole, s izuzetkom Politbiroa Kineske komunističke partije, a kao drugo, vezano uz enormne privilegije tzv. eurokrata  koje nisu financijski značajne za čitavu EU, ali su odličan element za demagogiju", zaključio je Puhovski.

Smatra da izlazak Britanije neće biti dobra stvar za Hrvatsku jer će se EU biti  još više centralizirana, "više-manje u rukama Berlina koji nije uvijek tako bio na strani Hrvatske kako to hrvatski nacionalisti vjeruju, a kao drugo, prihvatit će se argument da previše europskog novca odlazi neuspješnim ekonomijama, među kojima je Hrvatska na čelu".

Brexitom, drži Puhovski, ova je regija dodatno izgubila na značenju. "Njom se momentalno nitko neće ozbiljnije baviti", zaključio je.

"No, britanski slučaj nije najveći problem EU-a", smatra Caratan i ukazuje na problem nezaposlenosti od oko 10 posto u eurozoni (20 posto među mladima) i problem s daljnjom imigracijom i reakcijom na migrantsku krizu koja uključuje jačanje ekstremno desnih tendencija koje su protiv ostanka u EU.

Po njegovom mišljenju, Europska unija će sada morati baviti sama sa sobom puno više nego ranije i pokušati "zakrpati" svoja slaba mjesta.

Caratan ocjenjuje da bi se moglo očekivati da takva EU neće moći entuzijastično podupirati daljnje proširenje te da će zemlje u našem susjedstvu imati sada puno više problema prilikom ulaska.

"To nije nešto što može usrećiti Hrvatsku", zaključio je Caratan.