HOĆEMO LI i mi plaćati norveške cijene goriva, je li dobro da je vlada zamrznula cijene, jesu li kompanije motor inflacije, u RTL Direktu je komentirao energetski analitičar Igor Grozdanić.

Grozdanić je komentirao je li vlada napravila dobar potez zamrzavanjem cijena goriva.

"To je bio jedini potez u ovom trenutku što je mogla vlada napraviti. To je vatrogasna mjera, svi smo toga svjesni. Hoće li biti rezultata, malo sumnjam. Vidjet ćemo što će biti za dva tjedna, ali danas je kako je", kazao je.

Grozdanić je komentirao i to što su taj potez do sada napravile samo Hrvatska, Mađarska i Slovenija.

"Mi koji se time bavimo smo prije mjesec dana očekivali ovako visoke cijene i osobno sam predvidio da će cijene početi rasti 1.6. jer je ljetna sezona i jako puno naših građana, i Europe i Hrvatske, je na cestama. Svi idu na godišnji, potražnja za naftnim derivatima raste, a ona je ograničena u ponudi. Ne samo da manjka ruske nafte, nemamo ni dovoljno rafinerija u okruženju jer u zadnjih 5 godina su se one na neki način smanjile, smanjili su se kapaciteti i neke su ukinute. Ponuda i potražnja je trenutno veća i cijene idu gore", kazao je.

Mnogi stručnjaci sada upozoravaju da zamrzavanje cijena nije dobro te da su štete u Jugoslaviji kada je napravljeno isto bile svakakve. Grozdanić je komentirao je li moguće da nas dočeka isti scenarij.

"Nažalost, slažem se sa strukom. Ne trebamo dirati u cijene, u tržište naftnih derivata i energenata. Vlada se tu ne bi trebala miješati jer smo u zadnjih 15-20 godina radili na standardima i kvaliteti. Prije 10 do 15 godina imali smo velikih problema s kvalitetom i zbog ulaska u EU i poboljšanja standarda smo došli na zavidnu razinu. Imamo kvalitetu goriva jednaku kao Austrija ili Slovenija. Moguće je da neće biti tako. Nadam se da ovo neće dugo potrajati. Osobno mislim da će to trajati ljetnu sezonu, do 20.8., a poslije toga stvarno ćemo vidjeti. Nitko ne može predvidjeti što će se dogoditi poslije", kazao je.

"Gorivo ovog ljeta neće ići na 20 kuna, nego na najviše 17 i pol kuna"

Grozdanić je kazao i kako ne vjeruje da ćemo ovog ljeta plaćati 20 kuna za litru goriva.

"Moguće je da će doći do 17 ili do 17 i pol kuna, ali ne vjerujem da će doći do 20 kuna, tu građane ne bi trebalo plašiti. Cijene naftnih derivata nisu toliki problem, više me plaše cijene drugih energenata, električne energije na jesen", kazao je.

Komentirao je i jesu li naftne kompanije ekstraprofiteri u ovoj situaciji.

"One su jednostavno iskoristile situaciju. Europska unija i zemlje Zapada su uveli embargo na rusku naftu, nje manjka, i to izuzetno, velike su kompanije i naftne i plinske profitirale na ovome. To je očigledno i to nije nešto posebno. Ono što je rekao kolega Biočina, to će se vratiti kroz dividendu. Ne bih rekao da su ratni profiteri, to je preteška riječ. Profitirali su na ratu, netko mora profitirati i netko mora gubiti. Osobno ne mislim da su cijene goriva toliko problematične koliko je problem u inflaciji. Cijene ne djeluju samo na građane nego i na cijelo gospodarstvo. Najveći gubitnici su u Hrvatskoj autoprijevoznici kojima je smanjena konkurentnost i mali distributeri. Mali distributeri nemaju pumpe na autocestama, pitanje je hoće li moći preživjeti 3 do 5 mjeseci uz ovakve cijene", kazao je Grozdanić.

Kazao je i da mali distributeri u zadnjih osam mjeseci imaju značajne gubitke.

"To su distributeri koji imaju 3-4 pumpe, one nisu na autocestama. Oni su posljednji u lancu i ove marže su im značajno pale, tj. ne da su im pale, nego nisu dovoljne za njihovo poslovanje. Stvarno će imati problema. Autoprijevoznici, tu bi se trebali napraviti vaučeri i njih bi trebalo sačuvati jer je gorivo njima ulazni energent", kazao je.

"Nikad više cijena goriva neće pasti ispod 10 kuna"

Osvrnuo se i na vijest o nestašici goriva u Sloveniji te prokomentirao radi li se o umjetno stvorenoj nestašici.

"U ovom trenutku možemo reći, po mojim informacijama, da je to umjetna nestašica, da su krenuli redovi u Sloveniji i da je na nekim pumpama u manjim mjestima došlo do nestašice jer u datom trenutku nije bilo dovoljno za vozila koja su bila u dosta velikim redovima", kazao je.

Grozdanić se i složio da bi se trebali oprostiti s plaćanjem jeftinih energenata.

"Ta floskula 'vrijeme jeftine energije' je prošlost. Ne možemo očekivati više da će cijene derivata pasti ispod 10 kuna ikada i nestala je korelacija između cijena sirove nafte i naftnih derivata. Sirova nafta raste ili pada, prelazi 130 dolara po barelu, to više nema veze s našim derivatima i cijenama naših derivata. Cijene naših derivata su takve kakve jesu, neki kažu da su malo i špekulativne, ali problem je i u našoj rafineriji. Rafinerija INA-e u Rijeci ima mogućnosti da opskrbi područje Hrvatske i ne vidim tu problem", kazao je.

Komentirajući rast cijena plina i struje na jesen, Grozdanić je kazao kako vjeruje da plin neće značajno rasti.

"On je sada pao jer je ipak ljetna sezona. Dogodili su se određeni problemi, nedavno je pala 23 posto, ali malo se bojim cijena električne energije. Uzdam se da će se rat u Ukrajini zauzdati i da ćemo izaći iz ove problematike jer, ako se ovo nastavi, bit će jako bolno", kazao je Grozdanić.

Komentirao je i je li pošteno da poduzetnici plaćaju skuplju struju nego građani.

"To je jako važna tema, vrlo važna i na inflaciju i sve. Naše poduzetništvo je jedino u Europi koje ima skuplju cijenu nego građani, a tri puta skuplju - to nije u redu i na to bi vlada trebala reagirati. Možda ne zamrznuti jer će to ići na teret HEP-a i ostalih, nego pomoći određenim mehanizmima. Vlada pokušava programima obnovljive izvore energije, no tu nema dovoljno svijesti kod poduzetnika i ne usude se ulaziti u nova ulaganja kad se vidi da su energenti skupi. Postoji nepovjerenje u ovu situaciju, i vlada i država bi trebale reagirati. Udruga Glas poduzetnika je dosta angažiran, HUP je angažiran, vlada bi trebala nešto napraviti na jesen jer će se cijene plina vrtjeti oko 100 eura i više po megavat satu, a cijene električne energije, to ćemo tek vidjeti. Za kraj da kažem što je važno. Ovo je velika prilika za Hrvatsku da se okrene obnovljivim izvorima, posebno u prometu, gdje smo na dnu Europe. Ispod 5 posto smo, a cilj do 2030. nije više 14 posto, nego 16 posto. Ovim tempom ne možemo doći do 8-9 posto, a plaćat ćemo penale. Vrijeme je da naftni derivati odu u povijest", kazao je Grozdanić.