PROFESOR s kijevskog Instituta za međunarodne odnose Maksim Kamenjecki, vanjskopolitički analitičar Goran Bandov i vojni analitičar Robert Barić gostovali su jutros u emisiji "U mreži Prvog" na Hrvatskom radiju. Razgovarali su o stanju na bojištu u Ukrajini, moralu Ukrajinaca i izgledima za mir.

Kamenjecki je opisao svakodnevicu u Kijevu kao iznimno tešku, čak i težu nego na početku agresije. Istaknuo je da nisu pogođene samo elektroenergetske mreže, nego i sustavi grijanja i opskrbe toplom vodom, što se posebno osjetilo tijekom zime s temperaturama ispod minus 20 stupnjeva.

"Život je težak i ostaje težak. Toplije vrijeme sada malo olakšava situaciju, ali infrastruktura je ozbiljno oštećena. Osobno sam već zaboravio kada sam zadnji put prao ruke toplom vodom", naveo je. Što se tiče morala, kaže da na to pitanje ne postoji jednoznačan odgovor.

"U Ukrajini je ostalo oko 20 milijuna ljudi i svatko ima vlastiti odgovor. Postoje teški i tragični trenuci, ali i trenuci nade, ponosa i radosti zbog uspjeha. Ukrajinci su sposobni nastaviti borbu za svoju državu, ali ne mogu govoriti u ime svih", napomenuo je.

Bandov: Pravi cilj je bio pretvoriti Ukrajinu u vazalnu državu

Bandov je poručio da je narativ o "denacifikaciji" od početka bio politički alat, a ne stvarni razlog rata. "Ukrajina se na Zapadu nikada nije doživljavala kao pronacistička država. Taj je narativ poslužio Rusiji kako bi osigurala potporu za agresiju i otvorila prostor za pregovore pod vlastitim uvjetima", kazao je.

Dodao je da su već u prvim pregovorima 2022. jasno postavljeni ruski zahtjevi, no danas su oni još veći, što pokazuje da se strane nisu približile kompromisu. Ustvrdio je da se pitanje neutralnosti Ukrajine ponovno vraća u fokus, iako ulazak u NATO nikada nije bio jasno definiran ni vremenski određen.

"Rusija je koristila strah od NATO-a kao jedan od izgovora, iako se pokazalo da ulazak drugih susjednih država, poput Finske, nije izazvao stvarnu reakciju Moskve. Pravi cilj bio je pretvoriti Ukrajinu u vazalnu državu, slično Bjelorusiji", uvjeren je Bandov.

Barić: Bojište je uglavnom statično

Barić je izjavio da je rat ušao u fazu iscrpljivanja, bez velikih teritorijalnih pomaka. "Od siječnja 2024. Rusija je osvojila oko 1,7 posto ukrajinskog teritorija, uz ogromne gubitke. Bojište je uglavnom statično, a nijedna strana nema snage za odlučujući proboj", naglasio je.

Prema njemu, Rusija pokušava kroz pregovore i informacijske operacije nametnuti vlastitu percepciju stvarnosti, koristeći koncept refleksivne kontrole, utjecaja na odluke protivnika tako da djeluje protiv vlastitih interesa.

Upozorio je da je nakon smanjenja američke pomoći sav teret potpore Ukrajini pao na Europu, dok Moskva i dalje računa na iscrpljivanje ukrajinske volje i europske potpore. "Ruski ciljevi ostaju isti: nova europska sigurnosna arhitektura u kojoj bi NATO bio marginaliziran, povratak ruskog utjecaja u srednju i istočnu Europu te ukidanje sankcija", nabrojao je.

Zaključio je da nijedna strana trenutačno ne može ostvariti potpunu pobjedu te da se sukob postupno približava scenariju zamrzavanja, bez jasnog političkog rješenja.

Kamenjecki: Glavno pitanje teritorija ostaje potpuno neriješeno

Kamenjecki od mirovnih pregovora pod vodstvom Trumpove administracije ne očekuje rješenja za ključna politička pitanja, ali upozorava da se ne može reći kako su potpuno bez rezultata.

Napomenuo je da je određen napredak postignut u tehničkim, ali za Ukrajinu iznimno važnim pitanjima, poput razmjene ratnih zarobljenika te razgovora o kontroli eventualnog prekida vatre i situaciji nakon političke odluke o zaustavljanju sukoba.

"O tim pitanjima je bilo stvarnog pomaka, no glavno pitanje teritorija ostaje potpuno neriješeno. Ukrajina neće napuštati ni predavati svoj teritorij Rusiji", rekao je.

Posebno problematičnim smatra pitanje sigurnosnih jamstava. Ustvrdio je da Amerikanci inzistiraju na tome da se prvo potpiše mirovni sporazum, a tek potom razgovara o jamstvima sigurnosti, što u Kijevu izaziva duboki skepticizam.

"Mi poznajemo Rusiju. Ako Ukrajina sada prestane ratovati bez čvrstih jamstava, rat će se nastaviti drugim sredstvima, kroz hibridne pritiske, jezik, crkvu i politički utjecaj. Sigurnosna jamstva u ovim uvjetima nisu realna jer bi njihov jamac morao biti spreman ratovati s Rusijom, a to trenutačno nitko nije", naveo je, potvrdivši da to ne ostavlja puno prostora za optimizam oko završetka rata.

Bandov: Orban se želi predstaviti kao zaštitnik mađarskih interesa

Bandov je govorio o sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije u Bruxellesu, na kojem nije postignut dogovor o 20. paketu sankcija Rusiji, ponajprije zbog protivljenja Mađarske.

"Sankcije definitivno djeluju. Rusija je danas jedna od najsankcioniranijih država u povijesti", rekao je, ali i priznao da se Moskva u međuvremenu uspješno prilagodila. Objasnio je da je Rusija prebacila gospodarstvo u ratni režim, razvila "sive flote" i otvorila snažne izvozne kanale prema Kini i Indiji, čime je ublažila učinke zapadnih mjera.

Smatra da aktualna blokada sankcija ponajprije ima veze s unutarnjopolitičkom situacijom u Mađarskoj i predstojećim izborima.

"Premijer Orban želi se predstaviti kao zaštitnik mađarskih interesa, a Ukrajina mu je u tom kontekstu prikladan politički protivnik. To je prije svega unutarnje političko pitanje, a ne stvarni zaokret u politici EU prema Ukrajini", istaknuo je.

Kazao je da dosadašnje jedinstvo Unije nije ozbiljno dovedeno u pitanje, podsjetivši da je upravo zbog toga EU već došla do 20. kruga sankcija te da financijska i politička potpora Ukrajini ostaje snažna, osobito među državama koje imaju povijesno iskustvo s ruskim utjecajem.

Barić: Ne postoji brz izlaz iz ove faze rata

Barić je poručio da je trenutačno najveći problem Ukrajine nedostatak protuzračne obrane, što dodatno otežava obranu od sve intenzivnijih ruskih napada.

"Ruska taktika temelji se na masovnim napadima bespilotnim letjelicama, krstarećim i balističkim projektilima, usmjerenima na energetsku i kritičnu infrastrukturu. Iako Ukrajinci presreću velik dio tih napada, i mali postotak koji prođe dovoljan je za ozbiljnu štetu", upozorio je.

Naglasio je da europske zemlje, uključujući Njemačku, imaju ograničene zalihe sustava poput Patriota te da ne mogu iscrpljivati vlastite rezerve, dok nova proizvodnja ide presporo. "To je problem ne samo za Ukrajinu, nego i za NATO. Europa sada ubrzano shvaća da je zapustila sposobnost masovne proizvodnje vojne opreme, koja je postojala tijekom Hladnog rata", izjavio je.

Dodao je da se rat u Ukrajini pretvara u dugotrajan, visokotehnološki sukob iscrpljivanja, koji zahtijeva ne samo oružje nego i prilagodbu cijelog društva. "Dok se ne riješi pitanje protuzračne obrane i industrijske proizvodnje, situacija će ostati problematična. Ne postoji brz izlaz iz ove faze rata", uvjeren je.