U RUJNU ove godine deseta je obljetnica bankrota divovske investicijske banke Lehmann Brothers i početka svjetske financijske krize. Zabrinjavajuće je da bi se scenarij iz 1929., odnosno 2008. godine, lako mogao ponoviti upravo sada, piše u svojoj novoj kolumni Robert Reich, kolumnist Newsweeka i profesor ekonomije na Sveučilištu Berkeley.

Scenarij iz 2008. godine mogao bi se ponoviti

"Svi pokazatelji upućuju na to da se u deset godina, od početka gospodarske krize do danas, životni standard većine Amerikanaca nije popravio. Dapače, postao je još gori. Iako se velik broj njih može pohvaliti stabilnim radnim mjestima, plaća je većini stagnirala ili se smanjila. Mnogi sve teže podmiruju rastuće troškove stanovanja, zdravstvene skrbi i obrazovanja, zbog čega se zadužuju, a vrijednost njihove imovine manja je nego prije deset godina.

Prema jednom istraživanju, u prošloj si je godini gotovo 40 posto američkih obitelji jedva moglo osigurati najmanje jednu od osnovnih životnih potreba - hranu, zdravstvenu skrb, krov nad glavom ili komunalne usluge. Upravo zato mnogi strahuju da Americi prijeti ponavljanje scenarija iz 1929., odnosno 2008. godine.

Stručnjaci upozoravaju na to da američko gospodarstvo ovisi o aktivnostima potrošača koji ga pokreću, a dug kućanstava je u prvom kvartalu ove godine iznosio rekordnih 13,2 bilijuna dolara. Gotovo 80 posto Amerikanaca živi od plaće do plaće. Nedavno istraživanje Federalnih rezervi pokazalo je da 40 posto Amerikanaca ne bi moglo platiti iznenadni trošak od 400 dolara. 

Vladine mjere nisu pomogle

"Nakon krize 1929. godine, vlada je počela uvoditi nove metode povećanja plaća - socijalno osiguranje, osiguranje za nezaposlene, isplatu prekovremenih sati, minimalnu plaću, obvezne pregovore radnika i sindikata i, na kraju, program zapošljavanja za sve Amerikance - Drugi svjetski rat. Nakon početka krize 2008. godine, američka je vlada posegnula za drugačijim mjerama - pozajmila je od banaka dovoljnu količinu novca da zaustavi pad.

No, osim izglasavanja Zakona o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti pacijenata, ništa se konkretno nije učinilo kako bi se riješio problem plaća koje stagniraju.

Donald Trump također snosi dio odgovornosti za postojeću gospodarsku situaciju. Njegovo postupno ukidanje Zakona o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti, smanjenje naknade za prekovremeni rad, sprječavanje sindikalnih okupljanja, rezanje socijalne pomoći te smanjenje poreza za korporacije i bogate dodatno otežavaju stanje u kojem se nalazi američko gospodarstvo.

Deset godina nakon bankrota banke Lehmann Brothers važno je shvatiti da uzrok velike gospodarske recesije nije bila bankarska kriza. Za sve je mnogo zaslužnija prezaduženost građana uzrokovana rastućim socijalnim i imovinskim nejednakostima, zaključuje Reich na kraju kolumne.