Ako vam je sad vruće, znajte da je ovo ništa u odnosu na ono što dolazi
U JUŽNU Europu stigao je prvi toplinski val ovog ljeta, koji je zahvatio i Hrvatsku.
>>Izdana nova upozorenja za toplinski val. Za petak crveni alarm, a to nije kraj
Sunce će prži u cijeloj zemlji, a sudeći po prognozama, najgore bi trebalo biti u petak. No, toplinski val nastavit će se i u subotu.
Toplinski val trebao bi obuhvatiti južnu, središnju i istočnu Europu, predviđa se da će se temperature u nekim zemljama popeti i do 40 stupnjeva. Najviše temperature se predviđaju za središnju Europu i Balkanski poluotok.
Već je rekordno u Grčkoj i Turskoj
Grčku i Tursku su već pogodile iznimno visoke temperature, čak i rekordne. Noću je temperatura bila oko 30 stupnjeva, a danju je znala prijeći 40. U Grčkoj su 13. lipnja 34 meteorološke postaje izmjerile maksimalnu temperaturu iznad 42°C, 136 postaja iznad 40°C i 322 postaje iznad 35°C.
Nije tako samo u Europi. Indijska meteorološka služba objavila je kako su dijelovi glavnoga grada Delhija zabilježili najvišu temperaturu ikad od gotovo 50 stupnjeva Celzijevih. Saudijska Arabija upozorila je na ekstremno visoke temperature u Meki, gdje su potvrđeni smrtni slučajevi povezani s vrućinom za vrijeme hadža, dok temperatura prelazi 50 stupnjeva Celzijevih.
Čini se da je i ovo ljeto najhladnije do kraja naših života
Tu dolazimo do pitanja koje se ponavlja već godinama - je li i ovo ljeto najhladnije koje ćemo imati u životu? Odgovor je, čini se, potvrdan.
>>Prošlo ljeto bilo je najtoplije u 2000 godina
Studija u časopisu Nature ukazuje na to da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem pomaknule ljetne maksimume daleko iznad svega viđenog u dva tisućljeća. Prošlogodišnje ljeto na sjevernoj polutki bilo je najtoplije u 2000 godina.
"Ne bismo trebali time biti iznenađeni. Za mene je to samo nastavak onoga što smo započeli ispuštanjem stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje", rekao je glavni autor studije Jan Esper, profesor klimatologije na njemačkom Sveučilištu Johannes Gutenberg.
Prošli svibanj najtopliji otkako je mjerenja na Zemlji
Podsjetimo i kako su svjetski čelnici obećali 2015. godine da će pokušati ograničiti dugoročni porast temperature na 1.5 stupnjeva. To znači da do 2100. godine prosječna globalna površinska temperatura neće porasti za više od 1.5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsku razinu.
Još jedan primjer koji kazuje o tome kolika su zagrijavanja jest taj da je minuli svibanj prema Copernicusu, službi EU za praćenje klimatskih promjena, bio globalno topliji od bilo kojeg prethodnog svibnja u evidenciji podataka. Tu se ne radi o izdvojenom slučaju već o činjenici da se radi o 12. uzastopnom mjesecu koji je zabilježio rekordnu temperaturu.
"Svijet je sada obilježio jednu punu godinu uzastopnih mjesečnih toplinskih rekorda, objavio je Copernicus. Bio je to i 11. uzastopni mjesec u kojem je globalna prosječna temperatura bila najmanje 1.5 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijskog prosjeka.
Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicusa, rekao je da je taj niz šokantan, ali ne i iznenađujući.
"Nema naznaka da će se takav trend promijeniti. Živimo u vremenima bez presedana, a ovaj niz najtoplijih mjeseci ostat će zapamćen kao razmjerno hladan period", rekao je.
Grisogono za Index: Dva su faktora koja objašnjavaju ovakve vrućine
Branko Grisogono, klimatolog, atmosferski fizičar i profesor sa zagrebačkog PMF-a, rekao je za Index više o uzrocima ovih vrućina.
"Radi se tu o dva faktora. Jedan je ljudski faktor. Zagrijavanje uzrokuje pojačano izbacivanje plinova staklenika, onda ratovanje, betoniranje, sječa šuma... To je ona stara priča. Drugo je prirodni, interni fenomen - El Nino.
On se sad gasi, govori se da je gotov. Ali efekti ostaju jer atmosfera i ocean 'pamte' da je ovo bio jedan od najjačih El Nina otkad imamo dobra i ozbiljna mjerenja, što je zadnjih pedesetak godina. To su fenomeni koji pojačaju toplinu", kazao je on.
U jednom od nedavnih intervjua Grisogono je kazao kako su emisije plinova staklenika i dalje iz godine u godinu sve veće, dodajući da smo kao "na velikim kolima i idemo na giljotinu".
"To je rečeno u prenesenom značenju, političkom značenju, to je bio moj ironični osvrt na političare i ono čime se oni bave, a ne vide da civilizacija i čovječanstvo idu u vrlo opasnom smjeru.
Svi idemo u istom smjeru, netko sjedi naprijed, netko nazad, da bi se to prepoznalo, treba imati druge škole od onih koji vode Europu i svijet, škole koje nisu ljetne, europske, briselske...", kazao je.
"U principu, ovo jest najhladnije ljeto koje ćemo doživjeti"
Pitamo ga stoji li teza da je i ovo ljeto najhladnije koje ćemo doživjeti.
"Stoji, u principu stoji da je ovo najhladnije ljeto. I to je još jedna dobra ironija da će nam u prosjeku svako drugo ljeto biti sve toplije. Ne znači, dakle, to baš svako, ali znači da je trend zatopljenja neizbježan još barem stotinu godina", objasnio je.
Pitamo ga što onda mogu očekivati generacije za 10, 20 godina...
"Na širem području hrvatskog okruženja, to uključuje BiH, Mađarsku, veći dio Slovenije, to znači u prosjeku sve više suša, između kojih dolaze ogromna nevremena i superćelijske oluje te bujične poplave.
Za njih nismo spremni, za njih nisu pravljeni vodotoci i kanali, oni su rađeni za standarde koji ne podrazumijevaju takvo što. Sve u svemu, u prosjeku će biti sve više vruće i sušnije na širem području", dodao je.
Jesu li moguća nevremena kao ona lani u Zagrebu i Slavoniji?
Je li za očekivati ovog ljeta neku od onakvih oluja koje su lani pogodile Zagreb i Slavoniju, a u kojima je živote izgubilo troje ljudi?
"Vjerojatnost za takva nevremena raste, međutim još uvijek nismo ušli u totalno crveno područje da možemo to očekivati svake godine, no to se ne može garantirati i reći jasno da ćemo to imati, primjerice, sredinom srpnja ili početkom kolovoza. Svakako treba paziti na upozorenja DHMZ-a", rekao je.
Pitamo ga što znači da nismo ušli u totalno crveno područje.
"To znači da mi još uvijek ne trebamo očekivati svake godine te superćelijske kumulonimbuse, ali da svake godine raste rizik. Još uvijek nisu udomaćeni nego da se preneseno izrazim - istražuju područje. Ne bih dao više od 40 posto šanse da se takvo što dogodi", zaključio je Grisogono.
Guettler: Potrebno je zadržati zagrijavanje unutar 1.5 i 2 stupnja
Koliko bi točno u stupnjevima Celzijevim moglo iznositi zagrijavanje? Kako je za Index u travnju objasnio klimatolog i glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Guettler, svijet se generalno zagrijava između 0.2 i 0.3 stupnja kroz desetak godina.
>> Ekstreman je porast temperatura po cijeloj zemlji. To je jako opasno
Meteorolog i klimatolog Mojib Latif rekao je još prije dvije godine njemačkoj medijskoj grupi Bayern da je već prekasno da se ograniči globalno zagrijavanje na najviše 1.5 Celzijevih stupnjeva u usporedbi s predindustrijskim razinama.
"Ako uzmete u obzir ono što političari sada rade u cijelom svijetu, više smo u smjeru prema tri stupnja", nastavio je Latif. "Približavamo se točki u kojoj treba priznati: vrijeme je isteklo", dodao je. "Globalno zatopljenje na tri stupnja bila bi katastrofa", naglasio je Latif ukazujući na to da se uvijek činilo da postoje prioritetnija pitanja od zaštite klime kojima se treba baviti.
"Napravljen je pomak, ali..."
Pitali smo Guettlera da prokomentira izjavu ovog njemačkog meteorologa.
"Ovo su trenutne procjene koje bih potpisao. Određen pomak je napravljen, porast emisija je bio puno agresivniji prije 15-20 godina i tada smo govorili o svijetu toplijem i 5 stupnjeva od kraja 19. stoljeća.
Potrebno je zadržati zagrijavanje unutar 1.5 i 2 stupnja jer je to raspon na koji se većina civilizacije i ostalih ekosustava može prilagoditi. Također, na tom nivou zagrijavanja izbjegavamo veću vjerojatnost prelaženja nekih točaka preokreta u klimatskom sustavu (npr. sporo, ali neukrotivo otapanje velikih ledenih ploča na Grenlandu i Antarktici)", kazao je.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati