ZNAM da ovo nije najbolja metoda istraživanja javnosti, ali mi recite svoj osobni dojam kad krenete čitati komentare na našim portalima ili po društvenim mrežama: imamo li stvarno nekih 79% katolika i tek nekih 6,4% nevjernika u Hrvatskoj, kako nas je uvjeravao posljednji popis stanovništva?

Možda sam subjektivan ili namjerno vučem vodu na svoj mlin, samo mi se čini da su brojke u stvarnosti prilično drugačije, da je katolika znatno manje, a ateista puno više nego što nam to neke službene statistike govore.

Beznačajna manjina?

Doduše, i taj Popis stanovništva iz 2021. godine pokazao je trend opadanja broja onih koji se izjašnjavaju katolicima i povećanja one skupine koja se izjašnjava nevjernicima. Svejedno, uvijek me zbuni kad god se na bilo kom online forumu pokrene rasprava o religiji – dobijete upečatljiv dojam da ateisti i nevjernici nisu baš tako beznačajna manjina. Naravno, to su samo dojmovi, iako mislim da ste svi vi zamijetili taj fenomen i da ga se ne može tek tako odbaciti.

No, nedavno smo imali još jednu anketu koju je agencija Promocija Plus napravila za RTL i tu su brojke ispale još zanimljivije: ateista je 9,4%, agnostika 5,3%, ravnodušnih je 5,2%, protivnika religije je 2,8%. Ukupno je, dakle, nekih 22,7% onih koje nipošto ne možete smatrati vjernicima.

S druge strane, imamo 30,1% onih koji vjeruju u Boga, ali ne i u sva religijska pravila, zatim 25% onih koji vele da su religiozni i 14,2% čvrsto uvjerenih vjernika. Radi se, dakle, o 69,3% onih koje bismo proglasili vjernicima – i to je maksimalni postotak onih koji se smatraju katolicima. Procentualni pad broja katolika u Hrvatskoj tako je zapravo još izraženiji od onog kojega nam je dao posljednji popis stanovništva.

Neumoljivi trendovi

Naravno da uvijek možemo raspravljati o svim anketama i popisima, no, zanimljiva je činjenica da one jednoglasno ukazuju na trendove koje više ne možemo smatrati ni slučajnim ni prolaznim: broj vjernika opada, broj nevjernika raste.

Nije to nešto povezano samo s Hrvatskom, zato kad god tko pokuša objasniti zašto se ovo događa mora imati u vidu da se to zbiva na cijelom Zapadu, pa i u zemljama s jakom katoličkom tradicijom, poput Italije, Španjolske i Poljske.

Uzroci iza pojava?

Nama niti jedan popis ne daje odgovor na pitanje koji je uzrok sve većoj sekularizaciji. Neki upućeniji statističari možda će naći korelacije s nekim drugim trendovima, premda se time definitivno neće odgovoriti na pitanje koje nas zanima.

Jedan od glavnih razloga svakako je sveopća internetizacija, ona je omogućila ljudima brži dolazak do informacija, međusobno komuniciranje i sve ono što može potaknuti kritički odnos spram religije. Internet nipošto nije u svemu pozitivan fenomen, možda je i sklonost mladih kratkim i besmislenim sadržajima s TikToka uzrok i njihovoj sve većoj ravnodušnosti prema religiji (kao i prema ateizmu). Gotovo bih se kladio da je među čitateljima ovoga članka najmanje onih mlađih od trideset godina.

A svakako da Katoličkoj crkvi nisu pomogle ni sve one strahovite pedofilske afere, kao i razmetanje ovozemaljskim blagom. Dodajte tome i preveliko miješanje Crkve u hrvatske (mutne) političke vode i vjerojatno ste odgonetnuli najznačajniji dio razloga opadanja broja vjernika.

Što nosi budućnost?

Nezahvalno je davati prognoze društvenih kretanja, ali mi ovdje govorimo o trendovima koji traju već desetljećima. 

Katolik se postaje rođenjem, obraćenja su kod nas iznimno rijetka. Očito je da neće svi oni koji su se rodili u katoličkim obiteljima doživotno ostati katolici, stoga je logično očekivati nastavak trenda smanjenja njihovog broja. Djeca ateista svakako će biti sklonija ateizmu, premda se ateist vrlo često može postati, da upotrijebim omiljeni kršćanski izraz, i obraćenjem. Ljudi krenu više čitati o nekim stvarima, počinju shvaćati koliko toga u katoličanstvu, najblaže rečeno, nije baš utemeljeno i onda promijene mišljenje.

Ako bi tko htio dati bolju prognozu o trendu porasta broja ateista, onda bi bilo najbolje da napravi istraživanje na temu koliko je njih svoj ateizam pokupilo od roditelja, a koliko ih je do ateizma došlo nekim vlastitim putem.

Ako bi se utvrdilo da je među ateistima, kako slutim, prilično veliki udio onih koji su se rodili kao katolici, pa onda nekim slijedom svog razvoja prestali vjerovati, mogli biste i prilično utemeljeno prognozirati da će se broj ateista i dalje povećavati. Obratite pozornost ne samo na trend, nego i na ubrzavanje porasta, što je najznačajniji faktor kad pokušavate prognozirati daljnje kretanje.

Budućnost ateizma

Hoće li onda jednoga dana i u Hrvatskoj ateisti postati najveća skupina, kao što su to već npr. u Češkoj i Švedskoj? To je sasvim moguće, no ja ne bih stavio ruku u vatru da će se to i dogoditi.

Mislim da je vjerojatniji jedan drugačiji scenarij, utemeljen i na sve većem postotku mladih koji se izjašnjavaju nereligioznima: jednoga dana u ne tako dalekoj budućnosti, kršćanstvo i općenito religija bit će svedeni na kulturno-povijesni fenomen. 

U takvom svijetu u kojemu vjera više nije bitna, neće biti bitna ni nevjera. Ljudi će jednostavno biti normalni, živjeti ovaj jedini život kako najbolje mogu i više se neće zamarati tisućljetnim raspravama o svetim spisima, čudima i crkvenim dogmama.