LANA Mihaljinec, predstavnica Udruženja poslovanja s nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnica agencije za nekretnine, gostovala je u Novom danu N1 televizije i komentirala stanje na tržištu nekretnina. Mihaljinec nije optimistična oko stanova koje država planira graditi za najam.

"Čim čujem subvencionirani, pale mi se alarmi jer smo vidjeli što se dogodilo sa subvencijama za kredite za kupnju prvoga stana, tzv. APN. Ukoliko će država dijeliti sredstva kojima će sudjelovati u plaćanju najamnina na tržištu, imat ćemo velike probleme. Dogodit će se isto što i s APN-om", smatra Mihaljinec.

Problemi s APN-om

"Ministar je rekao da će država graditi stanove za najam i to mi je isto malo problematično. Država ne bi trebala direktno graditi te stanove, nego bi trebala kreirati stambenu strategiju dugoročno. Država bi trebala stimulirati privatni sektor da gradi nekretnine i trebala bi nekakvim drugim intervencijama, razvojem infrastrukture, omogućavanjem razvoja nekih drugih djelatnosti osim turizma, koji direktno utječe na probleme priuštivosti", dodaje.

Mihaljinec ukazuje i na probleme APN-a.

"Najveći problem je bila sezonalnost jer se dva puta godišnje ljudima omogućilo da lakše dođu do stanova, a niste povećali ponudu. Nedostatak ponude je kronični problem na hrvatskom tržištu nekretnina i vi ste na takvo tržište uveli mjeru i omogućili ste nekome da si lakše kupi stan. To je bila promašena mjera u tom smislu i direktno je pridonijela rastu cijena."

Mihaljinec kaže kako je novogradnja tražena svugdje, a pogotovo u Zagrebu nakon potresa. "Statički integritet nekretnine postao je glavni kriterij prilikom traženja nekretnine", objašnjava. Dodaje i da je sve manji interes za kupnju starijih odnosno rabljenih nekretnina.

"Interes je sve manji jer se u nekim slučajevima čak i desetljećima nije ulagalo i to vlasnici takvih nekretnina moraju razumjeti. Također bi morali razumjeti da nekretnina nije samo taj konkretan stan koji se prodaje, nego i svi zajednički dijelovi. To je pogotovo potres pokazao u Zagrebu, stvarno je puno zgrada sa zapuštenim krovištima, stubištima…"

Pola kupaca ima gotovinu

Mihaljinec poručuje kako pola kupaca u Hrvatskoj kupuje nekretnine gotovinom, i to najviše oni koji se aktivno bave turističkom djelatnošću. Često najesen kupuju stan u Zagrebu. A za one koji dižu kredite situacija je povoljnija nego u mnogim drugim europskim državama.

"Kod nas kamatne stope nisu rasle toliko koliko su u Njemačkoj, Britaniji, Švedskoj…, gdje primarno zbog toga vidimo već velike promjene na tržištu nekretnina. Dapače, Hrvatska je u ovom trenutku potpuno ukinula kredite s varijabilnim kreditnim stopama, što je dobro jer vidimo tržište na kojem su bili krediti s varijabilnim kamatnim stopama, ti krediti ipak postaju sve skuplji."

Mihaljinec je navela nekoliko razloga zbog kojih se ne gradi dovoljno stanova u Hrvatskoj, pogotovo u Zagrebu. Jedan od problema je što je velik dio radne snage nestao zbog krize, odnosno mnogi su otišli raditi u inozemstvo. Zatim, nedovoljno je velikih zemljišta na najatraktivnijim lokacijama, pogotovo u Zagrebu i na moru.

Zbog pandemije su bili prekinuti lanci dobave građevinskih materijala pa su skočili troškovi. Brojni developeri i stručnjaci se također žale da je birokracija vrlo spora i da se predugo čeka na lokacijske i građevinske dozvole.

Graditi priuštive nekretnine

Mihaljinec smatra kako je puno važnije da se u Hrvatskoj počnu graditi priuštive nekretnine nego da se kreće u velike projekte poput malog Manhattana kod zagrebačkog rotora, što bi bio novi kompleks stambenih i poslovnih prostora.

"Kod nas bi se problem nepriuštivosti mogao ubrzati na više načina. Jedan bi bio da se napokon aktiviraju državne nekretnine. Država ni ne zna što sve posjeduje, a kamoli u kakvom je stanju. To bi mogao biti neki quick fix da se pusti nešto stanova na tržište. Zatim, država bi trebala poreznom politikom i nekakvim javno-privatnim partnerstvima stimulirati developere da grade u priuštivom segmentu. Jedinice lokalne samouprave bi mogle direktno graditi stanove za najam", poručuje Mihaljinec.

"Postoji puno modela u većini država u EU, tamo gdje ti modeli postoje i stotinu godina poput Austrije i Beča i tamo je nedovoljno stanova za priuštivi najam. Kod nas je to gorući problem jer nemamo nikakvu strategiju, a kamoli fond stanova koji bi pomogao svima onima koji si ne mogu priuštiti nekretninu. I tu ne govorimo o socijalnom stanovanju. Sve više je ljudi koji ne spadaju u socijalne kategorije, a ne mogu si priuštiti stan, mislim da je to važnije od gradnje nekakvih novih projekata", dodaje.