AFRIČKI čelnici koji se ovog vikenda sastaju u Etiopiji pokrenut će novu inicijativu za odštetu zbog ropstva i kolonijalizma, ali mogu očekivati blokadu od bivših kolonijalnih sila, od kojih je većina isključila mogućnost ispravljanja povijesnih nepravdi, piše Reuters.

Iako je pitanje reparacija dobilo zamah diljem svijeta, isto se dogodilo i s protivljenjem. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako "ne vidi da bi se reparacije mogle dogoditi", dok su mnogi europski čelnici odbili čak i raspravljati o toj temi.

Na summitu Afričke unije (AU) u Addis Abebi, čelnici planiraju oblikovati "ujedinjenu viziju" o tome kako bi reparacije mogle izgledati, od financijske kompenzacije i službenog priznanja povijesnih nepravdi do reformi politika.

"Reparacije su vruća tema u Addis Abebi", napisalo je Ekonomsko, socijalno i kulturno vijeće Afričke unije (ECOSOCC) na društvenoj mreži X.

Od 15. do 19. stoljeća najmanje 12.5 milijuna Afrikanaca bilo je oteto, prodano u ropstvo te su ih uglavnom europski trgovci prisilno transportirali.

Nasljeđe kolonijalizma

Po pisanju Reutersa, rasprava o reparacijama mora se baviti nasljeđem kolonijalizma i ropstva koje je i danas prisutno, od rasizma do ekonomskih nejednakosti između Afrike i bogatih zapadnih država, navodi ECOSOCC, koji savjetuje države članice o ovom pitanju.

"Postaje sve teže ne priznati štetu koju su izazvali ropstvo i kolonijalizam", rekao je zimbabveanski odvjetnik i stručnjak za reparacije Alfred Mavedzenge.

Dugotrajna dužnička kriza na kontinentu može se pratiti do vremena kada su afričke države stekle neovisnost s velikim dugovima. Klimatske promjene također se povezuju s kolonijalizmom: Afrika je odgovorna za samo mali dio emisija ugljika, ali njezini osjetljivi ekosustavi najviše su pogođeni globalnim zatopljenjem.

"Više od samo naknade štete"

Veći dio rasprave o reparacijama, posebno u bivšim kolonijalnim silama poput Britanije i Portugala, fokusirao se na financijska plaćanja, ali zagovornici tvrde da popravljanje povijesnih nepravdi može poprimiti različite oblike.

"Reparacije su više od same kompenzacije", rekao je šef tajništva ECOSOCC-a William Carew. "Riječ je o tome da osiguramo budućim generacijama svijet koji priznaje njihovu prošlost i vodi ih prema svjetlijoj budućnosti."

Afrička unija u priopćenju je navela da bi reparacije za Afriku mogle uključivati povrat zemlje u zemljama gdje je oduzeta autohtonim stanovnicima, kao i povrat kulturnih artefakata.

Također je istaknula potrebu za promjenama politika koje održavaju nejednakosti te pozvala međunarodna tijela poput Ujedinjenih naroda da pozovu bivše kolonijalne sile na odgovornost. "Ovo bi moglo uključivati diplomatski pritisak ili pravne postupke na međunarodnim sudovima", navodi Afrička unija.

U 2023. Afrička unija udružila je snage s karipskom zajednicom CARICOM kako bi zatražila reparacije. CARICOM ima vlastiti plan reparacija, koji, među ostalim, poziva na prijenos tehnologije i ulaganja za rješavanje zdravstvenih kriza i nepismenosti.