Foto: Privatni album, HRT

TRAJU polemike oko liječničke prakse u slučaju Lovorke Hančić, majke petero djece kojoj je prije tri godine dijagnosticiran rijetki tumor s metastazama, GIST. Hančić je optužila KBC-ovo Povjerenstvo za lijekove da je nije niti obavijestilo o sastanku na kojem joj je ponovno odbilo dati originalni lijek Glivec na račun bolničkog proračuna.

> Borba majke petero djece oboljele od raka se nastavlja

> Majci petero djece oboljeloj od tumora ne daju lijek koji joj spašava život: "Ovoj državi ne vrijedim 4000 kuna!"

Glivec je pametni lijek koji sprječava povratak agresivnog tumora. Hančić od svibnja ove godine prima jeftiniji zamjenski Imakrebin koji joj, kako tvrdi, izaziva otekline, osip, mučninu i povraćanje.

Također je rekla da na testiranju, koje je provedeno kako bi se utvrdilo podnosi li generičke lijekove, nije dobivala količine koje inače uzima, te se nije ni moglo utvrditi činjenično stanje.

O slučaju koji je podigao mnogo prašine u medijima, u HRT-ovoj emisiji Hrvatska uživo, raspravljali su voditeljica Maja Sever, doktor Igor Francetić i predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata Đula Rušinović Sunara.

Francetić: Jedna Glivec terapija košta kao sedam terapija generičkim lijekom

Upozorio je kako se za cijenu liječenja jednog pacijenta Glivecom može liječiti sedam pacijenata generičkim lijekom.

"Hančić je bila na ispitivanju osjetljivosti za Imakrebin, no na ispitivanju nije uočeno ništa. Mi smo, na Zavodu za kliničku farmakologiju, ispitali nekoliko tisuća ispitanika i nikada nismo imali problema", rekao je Francetić.

Maja Sever potegnula je nekoliko puta pitanje o vjerodostojnosti tvrdnji gospođe Hančić, inzistirajući na dobivanju odgovora o razlogu zbog kojega se odbacuju pacijentičine tvrdnje o nuspojavama.

Ispitivanja nisu pokazala nuspojave

"Medicina ne funkcionira na vjerovanju, mi pokušavamo objektivizirati podatak o podnošljivosti na lijek. Gospođa nije jedina pacijentica koja je bila na ispitivanju. Oni koji ne podnose lijek dobiju zamjenski lijek, no to se mora dokazati na testiranjima", odgovarao je Francetić.

Odgovarajući na navode o tome kako je nemoguće govoriti o uštedi, s obzirom da se kod pacijentice bolest proširila, Francetić se osvrnuo i na tvrdnje gospođe Hančić o tome kako je određeni vremenski period morala biti bez potrebnih lijekova.

HZZO bi osigurao Glivec da su nuspojave "objektivizirane"

"Ona je bila na ispitivanju za podnošljivost na lijek, a testiranje je trajalo pet dana. Ni u jednome trenutku nije bila bez lijeka, nego samo nije dobivala onaj lijek koji si je željela. HZZO inače osigurava lijek koji pacijent podnaša, ali se objektivno treba pokazati da pacijent ne podnaša lijek. Ovdje to nije dokazano", odgovorio je.

Sever je ustrajala na pitanju kredibiliteta pacijentičinih navoda, još jednom tražeći od Francetića da kaže "zašto ne vjeruje Hančić koja kaže da ima nuspojave".

Sever: Vaš motiv je ušteda

"Vaše obrazloženje je da zbog financijskih troškova nećete dati Glivec pacijentici, i vaš motiv je ušteda. Ne znam gdje bi bio njezin motiv", komentirala je Sever.

"Mi objektivnim ispitivanjem nismo našli preosjetljivost, to je sve. Ne znam koja je točno razlika između nje i tisuća koji uzimaju ovu inačicu. Mi želimo osigurati dostupnost lijeka što većem broju pacijenata", rekao je Francetić.

Đula Rušinović Sunara, predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata, upozorila je kako se radi o problemu u komunikaciji te istaknula potrebu za neovisnim zastupnikom prava pacijenata, koji bi služio kao posrednik između zdravstvenog sustava i pacijenta.

Rušinović Sunara: Potreban neovisni zastupnik prava pacijenata

"Mislim da se radi o lošoj komunikaciji. Ukoliko je netko trebao objektivizirati njezine nuspojave, koje ona navodi, onda je to prije svega morao napraviti netko od liječnika primarne zdravstvene zaštite. Ako to nije tako, onda ona izmišlja. No, na kome je da dokaže je li ona izmišlja? Treba nam neovisni zastupnik prava pacijenata koji bi mogao pomoći pacijentu koji ne poznaje sustav i koji ne zna medicinu. Treba pomoći pacijentu da shvati što mu se događa. Ne vjerujem da se radi o izmišljanju i da bi se osoba koja izmišlja na taj način eksponirala. Mislim da se radi o tegobama na zamjenski lijek. Ako se ne zna objektivizirati, najmanje se treba prozivati pacijenticu", primijetila je Rušinović Sunara.

"Ne možemo uvijek vjerovati ni medicinskim metodama jer je maligne bolesti nekada teško otkriti, one su nepredvidljive. Moramo gledati i kliničku sliku, čovjeka ispred sebe, razgovarati s pacijentom. Pacijent ima pravo na sve informacije o lijeku, nuspojavama i bolesti. Ima i pravo na uvid  što zdravstveno osiguranje može pokriti, a što ne", dodala je.

Prosječnome Hrvatu preostaje samo da se obrati medijima

Rušinović Sunara istaknula je i kako prosječnom Hrvatu, koji se nađe zarobljen u sustavu koji ne razumije i koji ga ne razumije, preostaje samo to da se obrati medijima.

"Gospođa se mora javiti institucijama, a ako oni u institucijama brane stručne stavove, a ne gledaju u čovjeka pred sobom, onda je gospođa napravila jedino što Hrvati mogu, izašla je pred medije. Zdravlje je najvažnije, ako u 24 godine nismo našli načina da vidimo čovjeka, a ne papir, broj ili dijagnozu, onda ćemo teško naprijed", istaknula je.

Doktor Francetić komentirao je drugo mišljenje koje je gospođa Hančić dobila u Beču, a prema kojemu je Glivec jedini pravi lijek za njezinu bolest.

"Stav iz Beča ne ide u opće priznatu koncepciju suvremenog liječenja. Kada u svijetu djelotvornost generičkih inačica lijekova ne bi bila priznata, onda se ti lijekovi ne bi propisivali diljem svijeta", rekao je.

Etičko "sivo područje"

Maja Sever osvrnula se i na etičko-moralnu dimenziju cijeloga slučaja.

"Vi inzistirate da ste objektivizirali liječenje. Smatrate li da je činjenica da se pacijentica liječi donacijama Gliveca, moralno-etički gledano, smatrate li da ste dobro zaokružili ovaj slučaj?", upitala je doktora Francetića.

Francetić je ponovno istaknuo kako se u ovom slučaju postupa prema svjetski ustaljenoj medicinskoj praksi te kako je pacijentica bila na ispitivanjima na kojima nisu zabilježene nikakve objektivne nuspojave vezane za zamjenski lijek.

"Došao sam pokušati pokazati stavove koji su standard u svijetu. Raspravljamo o jednom pacijentu gdje nismo uspjeli ustanoviti nuspojave objektivno, čemu da se priklonimo, globalnoj medicinskoj praksi ili osobi kod koje putem testiranja nisu ustanovljene objektivne nuspojave? Sustav počiva na principima medicine temeljene na dokazima. Mislim da pacijentica želi dobiti lijek za koji sama misli da je dobar. Sustav funkcionira na objektivnim pokazateljima. Određene nuspojave na zamjenski lijek su poznate, no one nisu razlog za prestanak uzimanja lijeka", zaključio je Francetić.