Foto: DM

PLAĆE u trgovini u Hrvatskoj prilično su niske, a uvjeti rada loši. Prosječna plaća u trgovini na malo iznosi 4200 kuna, ali treba uzeti u obzir da u taj prosjek ulaze voditeljske i managerske pozicije, koje znatno dižu prosjek tako da je plaća običnog trgovca vrlo blizu zakonskog minimalca koji iznosi oko 2400 kuna. Osim toga, često se radi prekovremeno i vikendima, bez adekvatne naknade.

Strane tvrtke u Hrvatskoj znatno su bolji poslodavci od domaćih, te osim boljih radnih uvjeta njihovi zaposlenici imaju znatno veće plaće.

Prema podacima portala MojPosao, stranci daju 17% veće plaće od prosjeka dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i manje su sedam posto od prosjeka.

Stranci najbolje plaćaju, u domaćim lancima trgovci na minimalcu

Slična je situacija i u sektoru trgovine. Prosječne plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, a iz djelatnosti trgovina (prodaja) su u prosjeku 3% niže od prosječne plaće u toj djelatnosti, dok su plaće onih zaposlenih u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 11% više od prosječne plaće za tu djelatnost, pokazuju podaci servisa Mojaplaća.hr.

Dok se kod Todorića i sličnih radi za dvije do tri tisuće kuna, neke strane tvrtke svojim radnicima nude višestruko veće plaće i gotovo nevjerojatne uvjete rada.

Primjerice, prosječna plaća u dm - drogerie marktu, koji zapošljava oko 1300 radnika iznosi više od 8500 kuna i to se odnosu isključivo na plaće u prodavaonicama, te nisu uračunate managerske plaće. U tom trgovačkom lancu primaju oko stotinu molbi za posao dnevno, a proglašeni su i najboljim poslodavcem. Uz sve to dm - drogerie markt uspješno posluje te su prošle godine ostvarili oko 70 milijuna kuna dobiti, prihodi im se približavaju iznosu od dvije milijarde kuna te su investirali 40 milijuna kuna.

dm: Zadovoljni radnici preduvjet su uspješnog poslovanja

Anu Fostač-Krilčić, prokuristica, voditeljica ljudskih resursa i prodajne regije u dm - drogerie marktu kaže da su zadovoljni i motivirani radnici preduvjet za uspješno poslovanje.
"Poslodavci od djelatnika traže da ulože svoj trud i vrijeme u građenje uspjeha tvrtke, stoga nam je dužnost pokazati djelatnicima kako prepoznajemo njihov doprinos poslovanju. Ulaganje u ljude u ukupnom poslovanju tvrtke uvijek se isplati jer su zadovoljni i motivirani djelatnici preduvjet za dugoročno uspješno poslovanje", kaže Fostač - Krilčić.

Osim plaća, gđa. Fostač - Krilčić ističe i druge pogodnosti koje imaju zaposlenici dm-a, kao što su razni darovi, ali i integracija radnica koje se nalaze na porodiljnom dopustu, na način da ih se informira o događajima u kompaniji i poziva na važna događanja.

"U dm-u prije svega njegujemo pozitivnu radnu atmosferu. Svake godine organiziramo obiteljski dan, obilježavamo maškare, a više od 65 % naših djelatnika volontira u zajednici. Mnogobrojnim aktivnostima želimo uljepšati život ne samo naših djelatnika nego i njihovih najbližih. Pridajemo veliku pažnju svima, a posebno trudnicama. U vrijeme rodiljnog dopusta informiramo ih o svim važnim događajima unutar tvrtke, pozivamo na sva važna događanja te im pri povratku nastojimo olakšati uključivanje u posao, a svakom novorođenčetu dajemo i poklon-bon. Djecu djelatnika pratimo tijekom njihova odrastanja te im povodom blagdana Svetog Nikole darujemo primjerene i zanimljive poklone. Uz brojne edukacije i mogućnosti profesionalnog usavršavanja, djelatnici dm-a dobivaju četiri puta godišnje i dm-poklon-pakete", ističe Fostač - Krilčić.

U Lidlu od 2010. konstantno povećavaju plaće

Po visini plaća među trgovačkim lancima ističe se i Lidl gdje prosječna plaća iznosi oko sedam tisuća kuna. Iako su već pri dolasku na hrvatsko tržište 2006. godine iskočili iz prosjeka što se tiče plaća, u Lidlu ističu da od 2010. kontinuirano povećavaju plaće, a uvode i nove programe edukacije.

"Lidl je i ove godine od 1. ožujka prosječno povećao plaće za 4,83 posto zaposlenicima u ukupno 86 trgovina i 2 logistička centra, a trend godišnjeg povećanja plaća Lidlovim zaposlenicima započeo je još 2010. godine. Ove smo godine pokrenuli i projekt Razvoj potencijala - poseban program individualnog i profesionalnog usavršavanja i educiranja svih Lidlovih voditelja trgovina kako bi im se osigurale šire sposobnosti upravljanja i vođenja, a uspješnim završetkom programa voditelji trgovina će, uz potpisivanje novih ugovora i veću odgovornost, dobiti i atraktivnije plaće te službene automobile", navode iz Lidla.

Lidl je od dolaska u Hrvatsku zaposlio oko 1700 ljudi, a da im se ulaganje u radnike isplati pokazuje i uspješno poslovanje. Do sada su otvorili 86 trgovina, a ove godine planiraju investicije u iznosu od 250 milijuna kuna. Zanimljivo je i da su u 2014. godini, kroz svoju mrežu u Europi izvezli hrvatskih proizvoda u vrijednosti od oko 40 milijuna kuna.

U Lidlu dobre uvjete za svoje radnike ne vide kao teret već kao temelj uspješnog poslovanja.
"Budući da nam je kupac na prvom mjestu, svjesni smo da to možemo postići samo kroz motivirane i educirane zaposlenike. Naši zaposlenici naša su najveća snaga i Lidl neprestano ulaže u njihovo napredovanje. Zaposlenici u trgovinama su prvi u kontaktu s našim kupcima i njihove sposobnosti svakako su jedan od faktora koji utječu na promet. O njihovim sposobnostima, ali i sposobnostima naših ostalih zaposlenika, govori i uspjeh koji je naša tvrtka postigla od dolaska u Hrvatsku", navode iz Lidla.

Dragan Munjiza: Domaći lanci podcjenjuju vrijednost radnika, tko može dati plaću taj će pobijediti

Dragan Munjiza, vlasnik konzultantske tvrtke Jakov Viktor, koji ima višegodišnje iskustvo na vodećim pozicijama u najvećim hrvatskim kompanijama - Atlanticu i Agrokoru - te je u jednom mandatu bio predsjednik Uprave Konzuma, također smatra da su zadovoljni radnici bitan faktor u trgovini.

"Ljudski faktor je najbitniji faktor u uslužnim djelatnostima, pa tako i u trgovini. Krajnjeg potrošača nije briga za upravu, logistiku. On trgovački lanac procjenjuje na osnovu blagajnica, mesara, slagača polica u prodajnome mjestu", kaže Munjiza.

Munjiza kaže da trgovački lanci koji isplaćuju niske plaće to rade jer na tržištu ima mnogo nezaposlenih koji su spremni raditi za ponuđene plaće, te da trgovački lanci smatraju da tako stvaraju uštedu. No, upozorava da je to, dugoročno gledano, najlošiji potez koji se može uraditi.

"Kako objavljene plaće uračunavaju direktorske i voditeljske pozicije, te one povećavaju prosjek, jasno je da su plaće u svim trgovačkim lancima isključivo za trgovce puno niže, bliže minimalnoj plaći. Veliki je pritisak prodavača koji su nezaposleni i koji su spremni raditi za minimalac pa po načelu ponude i potražnje kratkoročno izgleda da je moguće uštedjeti isplaćujući tako male plaće. Nadalje, promet i dobiti (isto za isto) su pali od 2008. u trgovini prosječno za 20%, što je veliki pad i uzrok je štednje na svim nivoima, pa i na zaposlenicima. Dugoročno, to je najlošiji potez koji se može uraditi, ali 'sila Boga ne pita'!", smatra Munjiza.

Također, stranci su mogu priuštiti i gubitke koje pokrivaju na matičnim tržištima, dok je hrvatsko tržište u krizi i nemoguće je s njega financirati širenje na druga tržišta.

"Strani lanci često nastupaju na način da mogu raditi sa gubicima, pa ovdje isplaćuju plaće koje nisu opravdane prometima, nego žele privući najbolje ljude, i za to imaju mandate gubiti prvih 5 godina poslovanja u RH. Lidl ili Interspar posluju sa gubicima u RH već duže vrijeme (Interspar već 10 godina) a financiraju se sa većih europskih tržišta. Nasuprot tome Konzumovo matično tržište regije je u velikoj krizi i ne može sa njega financirati širenje u neke druge regije", kaže Munjiza.

Munjiza smatra da domaći trgovci često podcjenjuju vrijednost djelatnica, no smatra da će ih to na kraju skupo koštati.

"Domaći trgovci često podcjenjuju vrijednost djelatnica u samim prodajnim mjestima, a one su u stvari najbitnije, jer imaju direktni kontakt sa krajnjim potrošačima. Tko može dati plaću, taj će i pobijediti. Jedina alternative je biti veliki i bez konkurencije, što je nemoguće u EU", zaključuje Munjiza.