Foto: Hina

USTAVNI sud je odbacio pitanje i zabranio referendum o davanju hrvatskih autocesta u koncesiju čiju je ocjenu zatražio Hrvatski sabor. Dragutin Lesar komentirao je: "Dakle zabranjen i referendum o monetizaciji. Sramota! Ubijena je neposredna demokracija u Hrvatskoj".

Stanić: Možda je vrijeme da Ustavni sud smjestimo gdje mu je mjesto

Mijat Stanić Indexu je kazao kako je odluka Ustavnog suda sramotna. "Ovdje se radi o tome da je predsjednica Ustavnog suda samo potpisala opservacije Peđe Grbina koje nisu utemeljene na zakonima i činjenicama, to je cijeli niz manipulacija koje je on iznio", rekao nam je Stanić.

"Sramota je da Ustavni sud kontinuirano staje na stranu jačeg protiv naroda. Mi mu poručujemo: mi smo ipak pobijedili", dodaje Stanić te pojašnjava kako sud u zadnjoj točki odluke kaže da Vlada ukoliko želi opet donijeti istu odluku o koncesiji mora provesti referendum.

"Ustavni sud onemogućio je građanima da izravno odlučuju o važnim pitanjima. Ovo je poruka građanima da im neće biti omogućeno da skupljanjem potpisa odlučuju o bilo čemu već da će biti onemogućeni.", komentira Stanić.

Stanić je najavio da ovo nije kraj. "Mi ovdje nećemo stati. Mi nastavljamo dalje, sad smo još više dužni budućim generacijama osigurati da imaju pravo odlučivati o bitnim pitanjima. Ovime što radi Ustavni sud otvara se put u diktaturu jačega prema slabijima. Moramo osigurati budućim generacijama da nema svih tih zamki da nikad ne znate što vas čeka. Nije isključeno niti da ćemo se pozabaviti pitanjem Ustavnog suda, da ih smjestimo tamo gdje im je mjesto! Građani imaju pravo imati Ustavni sud koji će se brinuti za njih, da služi građanima, a ne političkim strukturama.", poručuje Stanić te zaključuje: "Građani neće vječno trpjeti teror potpomognut odlukama Ustavnog suda".

Podsjetimo, Hrvatski je sabor od Ustavnog suda zatražio da utvrdi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 87. stavaka 1. do 3. Ustava za raspisivanje državnog referenduma na temelju zahtjeva Organizacijskog odbora za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma radi donošenja zakona o obavljanju pratećih i neosnovanih djelatnosti u javnom sektoru.

Predstavnici inicijative "Ne damo naše autoceste" predali su početkom godine predsjedniku Hrvatskoga sabora Josipu Leki potpise za raspisivanje referenduma protiv monetizacije hrvatskih autocesta, a provjera broja i vjerodostojnosti potpisa provedena je na slučajnom uzorku kojeg je utvrdio Državni zavod za statistiku.

> Mijat Stanić: Narode uspjeli smo, imamo preko 460.000 važećih potpisa

Pogrešne ustavne osnove

Predlagatelji raspisivanja referenduma se pozivaju na Zakon o cestama prema kojem javne ceste dobro od interesa za Republiku Hrvatsku.

No, Ustavni sud utvrđuje da je cjelokupni prijedlog izmjena Zakona o cestama postavljen na pogrešnim ustavnim osnovama. Drži kako je pogrešno stajalište, od kojeg polazi cjelokupna referendumska inicijativa, da u hrvatskom pravu javne ceste imaju status dobra od interesa za Republiku Hrvatsku u smislu članka 52. Ustava, koji glasi: "More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu. Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti."

Ustavni sud podsjeća kako je u konkretnom slučaju, odustajanjem od dodjele koncesije za javne usluge upravljanja izgrađenim autocestama i njihovog održavanja, Vlada uvažila razlog zbog kojeg su birači dali svoje potpise za raspisivanje referenduma, neovisno o tome što je za samo referendumsko pitanje (to jest za sam tekst prijedloga) smatrala da nije osnovan i da je dvojben s ustavnopravnog aspekta.

Postizanje kompromisa

Ustavni sud smatra kako je Vladina uloga biti čvrst institucionalni jamac ostvarenja ustavnog zahtjeva za razboritim i kompromisnim rješavanjem problema u društvenoj zajednici. S druge strane, Ustavni sud ne može odreći legitimaciju Vladinim prethodnim nastojanjima da u konkretnom slučaju provede postupak dodjele koncesije za javne usluge upravljanja izgrađenim autocestama i njihovog održavanja, uključujući sredstva koje je u to uložila, s obzirom na to da je od samog pravnog posla Vlada na kraju odustala radi postizanja tog kompromisa.

Ustavni sud drži kako se odlukom o odustajanju od dodjele koncesije za javne usluge upravljanja i održavanja izgrađenih autocestama 16. travnja 2015. (zbog postojanja mogućnosti "da se kroz referendum onemogući nastavak monetizacije javnog duga vezanog uz društva HAC i ARZ po koncesijskom modelu") Vlada samoobvezala da će u slučaju donošenja nove odluke o dodjeli koncesije, uvažiti činjenicu da je riječ o odluci za koju birači smatraju da bi trebala biti donesena na referendumu.

S obzirom na takvo stanje stvari, Ustavni sud polazi od činjenice da Zakona o koncesijama propisuje da davatelj koncesije može biti i Hrvatski sabor.

Iako je u članku 78. stavku 1. Zakona o cestama propisano da "odluku o davanju koncesije donosi Vlada kao davatelj koncesije u ime Republike Hrvatske", Ustavni sud naglašava važnost prethodno navedenih zakonskih mogućnosti. Dosljedno tome, Vlada bi bila dužna prije pokretanja postupka pripremiti prijedlog posebnog zakona u kojem bi predložila Hrvatskom saboru da konkretnu koncesiju za javne usluge upravljanja izgrađenim autocestama i njegovog održavanja proglasi strateškim interesom Republike Hrvatske. U tom bi posebnom zakonu bilo potrebno utvrditi i temeljne ciljeve te ključne parametre planiranog pravnog posla. Tako bi se dala mogućnost Hrvatskom saboru da u demokratskoj parlamentarnoj proceduri, uz prethodno provedenu javnu raspravu, pravodobno odluči o prihvatljivosti tog pravnog posla s aspekta javnog interesa.

Inicijativa "Ne damo naše autoceste"

Svoje predstavnike u Organizacijski odbor Inicijative 'Ne damo naše autoceste' imenovali su dva sindikata - Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih cesta i autocesta, pet sindikalnih središnjica - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matica hrvatskih sindikata (MHS), Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS) i Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH), te sedam organizacija civilnog društva - Mreža mladih Hrvatske, Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura i Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju. Dodatno, na lokalnoj razini referendumskoj inicijativi pridružio se niz lokalnih podružnica sindikata, inicijativa građana (npr. Inicijativa Srđ je naš, Inicijativa Za Muzil, udruge, inicijative i građani okupljeni u platformu za prostornu pravdu itd.) i udruga civilnog društva (npr. Udruge Zelena Istra, Art radionica Lazareti i dr.).

Strateški interes u točki 64.

Ključni dio odluke se nalazi u točki 64. obrazloženja, koja nudi "pravorijek" za situaciju u kojoj bi Vlada mogla opravdati koncesiju.

Prema navodima u točki 64., Vlada bi prije pokretanja samog postupka morala pripremiti "prijedlog posebnog zakona u kojem bi predložila Hrvatskom saboru da konkretnu koncesiju za javne usluge upravljanja izgrađenim autocestama i njegovog održavanja proglasi strateškim interesom Republike Hrvatske. U tom bi posebnom zakonu bilo potrebno utvrditi i temeljne ciljeve te ključne parametre planiranog pravnog posla. Na taj bi se način dala mogućnost Hrvatskom saboru da u demokratskoj parlamentarnoj proceduri, uz prethodno provedenu javnu raspravu, pravodobno odluči o prihvatljivosti tog pravnog posla s aspekta javnog interesa," piše u odluci, uz ocjenu da bi "time ujedno bile ispunjene i zakonske pretpostavke za ugovaranje sigurnosnih mehanizama za očuvanje javnog interesa kad je riječ" o koncesiji.

Ustavni sud u odluci, donesenoj na 47 stranica, navodi kako smatra da bi takav prijedlog posebnog zakona bi podoban i za referendum. U svakom slučaju, ističe se, na koji god način takav posebni zakon bio donesen, bila bi riječ o odluci s neospornim demokratskim legitimitetom.

Obrazloženje odluke je objavljeno na web stranicama Ustavnog suda.