Ukrajinske civilne udruge stigle u Zagrebu i zatražile međunarodnu podršku: "Naša vlada je previše pasivna"
Foto: FAH
PREDSTAVNICI civilnih udruga iz Ukrajine poručili su u četvrtak u Zagrebu da im je nužno potrebna međunarodna podrška kako bi jače "pritisnuli" vlasti da se pobrinu za dokumentiranje tamošnjih teških kršenja ljudskih prava.
Oni su gosti hrvatske udruge Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, a tijekom sedmodnevnog boravka u Hrvatskoj imat će niz sastanaka i predavanja o bilježenju i istraživanjima kršenja ljudskih prava i ratnih zločina u Hrvatskoj. Ići će i na teren gdje će razgovarati s ratnim žrtvama. Već su bili u Pakracu, Lipiku i Okučanima, a još idu u Vukovar.
Od prvih svjedočanstava i bilješki do izvješća o kršenju ljudskih prava i ratnih zločina dug je put, ali ti podaci važni su jer služe kako bi se zapamtili ubijeni, nestali, silovani, svi oni koji su proživjeli torturu, rekla je voditeljica Documente Vesna Teršelič na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava.
Kazala je da Hrvatska još prolazi dugački put dokazivanja povreda ljudskih prava i ratnih zločina, ali i dodala da smo od zemlje korisnice međunarodne pomoći u istraživanju i dokumentiranju kršenja ljudskih prava, postali zemlja koja u tome može pružiti pomoć drugima.
Program suradnje s Ukrajinom provodi se uz podršku Ministarstva vanjskih poslova, a prije Ukrajinaca, u Documenti su ugostili predstavnike civilnih udruga iz Palestine i Gruzije.
"Želimo ih pripremiti na ono što ih čeka kad konflikt jednom završi i pokazati kako da izbjegnu eventualne pogreške", rekao je Slaven Rašković, koordinator dokumentarno-istraživačkog programa Documente. Dodao je kako će gosti iz Ukrajine u Vukovaru razgovarati s obiteljima žrtava, kao što su to već počeli s nastradalima na istoku Ukrajine.
Oleksandra Romantsova iz kijevskog Centra za građanske slobode kazala je da su tek počeli prikupljati podatke o tome tko je nastradao, nestao, pretučen te je ustvrdila da im je to prilično teško jer tek što dođu u neko mjesto, moraju otići, jer mu prijeti ponovna okupacija. Ustvrdila je i kako je trenutno u Ukrajini šest milijuna ljudi u statusu izbjeglica, preseljenih i raseljenih pa im je sada najvažnije sistematizirati informacije i poučiti se kvalitetnijem radu s ljudima.
"U Hrvatskoj je o tome razrađena metodologija i imamo povjerenje u organizacije koje se time bave", rekla je Romantsova.
Napomenula je kako u tome dobro surađuju i s ruskim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, ali nije, kaže, zadovoljna, s pasivnošću ukrajinske vlade.
Romantstova ocjenjuje dobrim što je u Ukrajini sve više udruga civilnog društva koje prisiljavaju vladu na akciju i rad, poput donošenja zakona o preseljenim osobama, no, dodaje, računaju i na međunarodnu pomoć kako bi pritisak s dvije strane natjerao vlasti da brže reagiraju.
Teršelič ocjenjuje kako su u Hrvatskoj tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća policijski i pravni kapaciteti također bili nedostatni u zbrinjavanju civila i procesuiranju zločina te je naglasila da je pritom međunarodni pritisak bio jako važan. Slično očekuje i za Ukrajinu, s EU razine.
Gosti iz Ukrajine u klubu "Mama" večeras će govoriti o situaciji s ljudskim pravima u toj zemlji, događajima na Majdanu, aneksiji Krima i konfliktu na istoku Ukrajine.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati