Foto: ipress.hr

DANAS istječe rok koji je Hrvatskoj dala potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding, da odgovori kada namjerava uskladiti hrvatski Zakon o europskom uhidbenom nalogu.

Zakon, u Hrvatskoj poznat i kao 'Lex Perković', od početka srpnja predmet je spora Hrvatske i Europske unije. Europska povjerenica hrvatskim je dužnosnicima poručivala, a zatim pisala i dala rok za odgovor kada Hrvatska namjerava uskladiti svoj zakon o europskom uhidbenom nalogu s europskim zakonodavstvom.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić najavila je da odgovor, ali bez poteza u zadanom roku te napomenula kako Hrvatska neće iznevjeriti obaveze prema EU.

"Odgovorit će u svakom slučaju, definitivni potezi neće sigurno biti gotovi do sutra, ali će se riješiti. Mi smo članica Unije, funkcioniramo unutar pravila Unije i tako će se događati i dalje", rekla je Pusić jučer nakon sjednice Vlade.

Odgovor iz Hrvatske jučer nije stigao i ostaje još današnji dan. Glasnogovornica povjerenice Reding, Mina Andreeva objasnila što ako Hrvatska ne bude poštivala rokove.

"Komisija će razmotriti sve opcije koje ima na raspolaganju u tom slučaju. Komisija ima pravo poduzeti odgovarajuće mjere u slučaju da Hrvatska ne ispunjava obveze iz domene pravosuđa i unutarnjih poslova", istaknula je Andreeva.

Ipak ministrica Pusić rekla je da uskoro očekuje izmjenu zakona.

Deutsche Welle:  Perković, čuvar Tuđmanovih i Šuškovih tajni?

Slučaj Perković je, piše Deutsche Welle u tekstu naslova "Udbini kosturi u SDP-ovom ormaru" naizgled, vrlo jednostavan, pa je stoga čudnije što hrvatske vlasti čine sve kako bi spriječile izručenje obavještajca za kojim je izdan europski uhidbeni nalog. No sporni je zakon, uz Perkovića, zaštitio i nekoliko silovatelja i pedofila čije izručenje traži Slovenija. Tjeralice su izdale i Austrija i Italija. "Koliko god nas iz Vlade uvjeravali da nije tako, jasno je da je taj zakon donesen zbog Perkovića i zbog njega su spriječena izručenja drugih 'klasičnih' kriminalaca koji u Hrvatskoj sada imaju sigurno utočište", misli Peratović i demantira navod iz vlade prema kojima se Perkovića ionako ne bi moglo izručiti Njemačkoj zbog zastare. "Nedavno je jedan muškarac iz Zadra bio terećen za provale u zlatarnice u Njemačkoj. U Hrvatskoj bi za to nedjelo nastupila zastara, no izručen je Njemačkoj, jer u njoj nije nastupila zastara.".

Sve su glasnija i nagađanja kako bi Perković mogao izdati tajne koje ga povezuju i s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom i ratnim ministrom obrane Gojkom Šuškom, čiji je Perković bio pomoćnik. Bilo je to vrijeme u kojem je Perković organizirao i vodio tajnu službu nove hrvatske države.

I sugovornik DW-a Peratović podsjeća da je Perković putem jednog dnevnog lista dao naslutiti koliko zna o mnogim važnim ljudima u Hrvatskoj: "O onima koji su sudjelovali u uvozu oružja i naprosto se obogatili, a sad su tajkuni ili još imaju bitan politički utjecaj." Uz to, upozorava Peratović, neki ljudi iz vrha vladajućeg SDP-a su bili suradnici Špiljka u to vrijeme ili su bili povezani na neki način s njime. "Postoji i utjecaj predsjednika Ive Josipovića i ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić koji nisu otvoreno zaštitili Perkovića, ali zna se da su mu skloni. Uostalom, predsjednik zapošljava Perkovićevog sina na mjestu savjetnika za nacionalnu sigurnost", tvrdi Peratović. Kaže, oni su utjecali na premijera Milanovića koji se upustio u avanturu promjene zakona. U tome su ga, smatra, ohrabrili i neki međunarodni krugovi neskloni Lisabonskom ugovoru. Pri tome navodi Veliku Britaniju, dok za Milanovića kaže da želi "dokazivati da su u Europi svi jednaki i testirati Europsku komisiju".

Nevidljive niti i anestezirana javnost

"Ne mogu znati što postoji ispod žita, ali mogu naslutiti. Ovo što se dogodilo nije racionalno", kaže povjesničar Banac. Zaključuje da postoji mreža koja još uvijek operira i, kako kaže, brani interese starih drugova koji su još uvijek prisutni. "Ako nisu politički djelatni, onda barem ne žele da se o njihovoj prošlosti razgovara, ni pred sudom, ni na koji drugi način. Riječ je o nevidljivim nitima. Vrijeme je da se toga riješimo", misli ovaj povjesničar koji nade polaže u "pritisak sa zapada" zbog kojeg se ipak događaju mali pomaci. Dokaz tomu vidi u činjenici da se prvi put, kao rezultat akcije unutar jednog vladinog odbora, komemoriraju žrtve komunističkog i ustaško-fašističkog režima; u Jadovnu i na Jazovki. "To je mali korak koji osvještava naš narod da su komunizam i fašizam jednaka zla. Ne može se o jednom govoriti relativno pozitivno, a o drugom posve negativno. Međusobne veze i opiranje demokratskom poretku ih čine dvama obrazima istog načina razmišljanja", kaže dr. Banac.

Dio građana, kaže Peratović, ne razumije o čemu se radi, jer se radi o novoj vrsti slučajeva koji nisu izravno vezani na Domovinski rat poput nekadašnjih zahtjeva za izručenjem ratnih generala Međunarodnom sudu u Hagu. "Perković je do sada bio u zavjetrini, daleko od javnosti. Vlast mu je napravila medvjeđu uslugu jer je sve više ljudi upoznato s tim mračnim dijelom hrvatske prošlosti, ali i s tim da je Hrvatska postala neautentična u europskim odnosima kao najmlađa članica EU." Peratović tvrdi da samo članovi vladajuće stranke podržavaju navodno suverenistički potez Milanovićeve vlade, no da je većina građana Hrvatske za izručenje jer ne vidi razlog protiv ili opasnost za nacionalne interese. "Osim toga, Perković neće biti ni pitan na njemačkom sudu o događajima iz Domovinskog rata. Sudit će mu se isključivo za Đurekovićevo ubojstvo pa ne postoji način da ugrozi nacionalnu sigurnost. Hrvatska je procesuirala i premijera koji je daleko bitnija osoba pa nije ugrožena nacionalna sigurnost", zaključuje Peratović uz nadu da će pod pritiskom javnosti i Europske komisije taj zakon biti povučen. Ne dvoji da je cijeli slučaj ostavio negativne posljedice po ugled SDP-a i aktualne vlade.

Hrvatska javnost se, prema Bancu, uspavljuje. "S njom se manipulira i govori joj se da bavljenje prošlošću nije u redu u trenutku krize i otvorenih društvenih problema. Tako se šalje negativna poruka i sprječava se sučeljavanje s prošlošću, što može biti ključ za rješavanje aktualnih pitanja." I on poput Peratovića naglašava važnost pritiska zapadnih zemalja koje bi tako mogle, slobodno rečeno, postati katalizator obračuna s kosturima u ormaru hrvatske prošlosti.